Vernisa Rejhan: Iz Švedske se vratila u Bosnu da bi napredovala u karijeri

Vernisa Rejhan: Iz Švedske se vratila u Bosnu da bi napredovala u karijeri

 

Živimo u državi u kojoj je svakodnevna tema odliv mozgova gdje većina mladih silno želi otići u zapadne zemlje u potrazi za boljim životom, a sve manje se govori o onima koji se nakon godina provedenih u inostranstvu vraćaju u svoju domovinu.

Sve češća je pojava cirkularne migracije gdje se ljudi vraćaju nazad u našu državu u želji da iskoriste stečeno iskustvo i znanje u svrhu unapređenja cjelokupne slike u BiH ali i u želji da nastave da žive ovdje i budu sastavni dio ovog društva.

Jedan takav pozitivan primjer, a sigurni smo ne i jedini je i naša državljanka Vernisa Rejhan – mlada i uspješna žena koja je odlučila da se iz predivne Švedske vrati u rodnu zemlju i nastavi svoju karijeru.

Nakon 25 godina provedenih u Švedskoj, Vernisa danas već skoro dvije godine živi i radi u Bosni i Herceovini. Odluka da dođe i živi u Sarajevu, splet je kako njene velike želje da se nastani u BiH i bude sastavni dio našeg društva tako i odgovarajuće poslovne mogućnosti da to i ostvari – pišu poslovne novine.ba.

Protekle sedmice Vernisa je održala svoj govor pred gostima događaja koji nosi naziv „FuckUp Nights Sarajevo“ a koji je koncipiran tako da javnosti predstavi i drugu stranu medalje, odnosno neuspijehu uspješnih, te je tu govorila o svojim usponima i padovima.

Nakon nekoliko godina boravka u inostranstvu, tačnije u Švedskoj, odlučili ste se vratili u BiH i početi raditi u IT kompaniji Softhouse Balkans. Zašto ste donijeli takvu odluku i kako je izgledao vaš put ka uspjehu u našoj državi nakon Švedske?

„Kroz čitavo vrijeme u Švedskoj, ja sam uvijek imala aktivno interesovanje za BiH – u tinejdžerskim godinama sam bila član raznih organizacija koje rade na očuvanju bh. kulture i tradicije, išla sam na časove maternjeg jezika, da bih se u odraslim godinama vrlo aktivno angažovala u organizacijama i inicijativama koje grade mostove između BiH i Švedske. U Švedskoj, kao i većina Bosanaca i Hercegovaca, poslije 25 godina se osjećam kao sastavni dio tog društva, koliko vi to možete biti ako imate drugo porijeklo. No meni lično je uvijek nedostajalo da tako isto osjećam i kad dođem u BiH i shvatila sam da jedini način da to i postignem jeste da budem sastavni dio našeg bh. društva, da živim i radim u BiH.
Dakle, kad sam došla do ovih ličnih spoznaja, tada sam počela i tražiti priliku da nađem posao u BiH. To me je dovelo do Softhouse Balkans, te u razgovorima sa izvršnim direktorom Mušić Himzom, koji je tada tražio da u kompaniji zaposli operativnog direktora sa rukovodećim iskustvom po švedskom modelu, te poznavanjem švedskog i bosanskog konteksta poslovanja, ja sam tu vidjela svoju priliku. Kad sam shvatila da ova kompanija se podudara sa mojim ličnim vrijednostima o tome kako voditi ljude u radu, odluka je sama došla na svoje mjesto. Sa tim sam sebi sama dokazala onaj kliše koji u biti i jeste tačan – kada nešto istinski želite, sav se univerzum podredi tome da to i dobijete. Moj jasan cilj da dođem u BiH u okruženju koje mene ispunjava, te sagledavanje prilika da isto i učinim, doveli su me do toga da danas živim i radim na tlu BiH.“

Na događaju “FuckUp Nights” u Sarajevu, govorili ste da često od drugih ljudi, pa čak i od prijatelja, dobijate ‘neslane komentare’ vezano za Vaš uspjeh poput onog “Zašto si se vratila!?”; „Probaj ti da radiš za neku našu državnu firmu pa da uspiješ“ ili „Lahko je tebi, Šveđanko“, te Vas ljudi ne svrstavaju u krug “pravih” Bosanaca i Hercegovaca/Bosanki i Hercegovki. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

„Često se susrećem sa pitanjima i komentarima ove vrste. Oni su me isprva jako frustrirali, no kad sam shvatila da kroz vrlo lična pitanja upućena meni, ljudi u biti kanaliziraju svoje frustracije i nezadovoljstvo prema društvu koje nas okružuje, naučila sam da ih ne primam lično, jer sva ta priča je nošena iskustvima koje svako sa sobom nosi kao pojedinac, te generalnog narativa koji vlada našim društvom.

Inače, ova pitanja se najčešče vrlo brzo preobraze da ljudi pođu pričati svoju ličnu priču i stave sebe u kontekst zašto bi oni „sutra išli da mogu“ ili pak daju razlog zašto su još u BiH. Ove lične priče meni daju mogućnost da shvatim realnu stvarnost ljudi koji su proveli čitav život u BiH, a isto tako da kroz svoja iskustva iznijansiram sliku odrastanja kao dijete izbjeglica pa kasnije doseljenik u nekoj drugoj državi. Jer u mom iskustvu odrastanja van BiH leži i odgovor i razlog zašto sam ja došla da živim ovdje.
Smatram da je vrlo lahko pasti u zamku da mi svi znamo kako je to ovdje ili negdje drugo, pa na račun vrlo fragmentirane slike donosimo zaključke koji na kraju formiraju jednu čitavu sliku o tome kako je to ovdje u BiH ili kako je živjeti u Švedskoj ili nekoj drugoj zemlji – bio on ili pretjerano pozitivan ili pretjerano negativan.“
Kroz ragovor, Vernisa je spomenula i svoje padove ali i supone: „Ja sam kao mlada osoba vrlo rano ušla na visoke pozicije strateške razine, zahvaljujući visokim ambicijama, mom stavu ka poslu i pruženim prilikama. Kao rezultat toga, moj razvoj karijere je inicijalno bio obilježen velikim strahom da ne odradim dobar posao i da ne uspijem da opravdam dato povjerenje. Ovaj strah u kombinaciji sa perfekcionističkim stavom, je bio moja najveća kočnica kad sam se gradila kao profesionalac. Na moju veliku sreću, bila sam okružena liderima koji su znali prepoznati moje strahove i usmjeriti me na vrijeme da ne moram da znam sve od početka, već da se fokusiram na razvoj i sticanje novog znanja kroz svaki odrađen posao. Tako sam ja svoje padove preokrenula u motor poboljšanja kako sebe tako onoga što dostavljam u poslu.

Ove kočnice i strah od neuspjeha vidim i danas kod mladih ljudi sa kojima ja radim. Fantastičan je to preokret kad mladi ljudi shvate da se seniornost ne rađa nego gradi, a na putu ka dugogodišnjem iskustvu, kao mlada osoba trebate imati dobar pristup usvajanja novog znanja koji se upravo bazira smjelosti da probaš, uradiš, sagledaš šta si mogao bolje i unaprijediš se za sljedeći put. Za sebe lično smatram da sam danas na vrhuncu svog uspjeha u karijeri – nakon godinu i pol uloženog truda i rada u Softhouse Balkans, s ponosom mogu reći da imamo jedno radno okuženje gdje Softhouseri rado dolaze na posao, naši trenutni klijenti su jako zadovoljni sa našom dostavom, a kao firma uzimamo i aktivnu drušvenu odgovornost, jedan vid toga je naša aktivna saradnja sa tehničkim univerzitetima kroz prakse koje nudimo.

Moj pristup radu u rukovodstvu je uvijek zasnovan da vjerujem da većina ljudi žele i mogu da odrade najbolji mogući posao, ako im se pruži dobar sistem djelovanja i potrebna podrška i tako nastojim i da radim svoj posao u svakodnevnici. Pri mom dolasku u BiH meni je rečeno da ovaj model rukovodstva nikad neće funkcionisati u BiH, jer su naši ljudi navikli na drugačije i ne znaju drugačije. Jako sam ponosna da sam sa svojim kolegicama i kolegama svaki dan dokazujemo da to nije tačno.
Još jedan dodatni uspjeh na koji sam vrlo ponosna je da sam nedavno imenovana za novu predsjednicu Udruženja švedskih poduzetnika u Bosni i Hercegovini (Swedish Chamber of Commerce in BiH), organizacije sa ciljem da unaprijedi švedske-bosanske trgovinske odnose u Bosni i Hercegovini.“

Danas ste mlada i uspješna operativna direktorica švedske IT kompanije Softhouse u Sarajevu. Da li ste zadovoljni sa pozicijom gdje se trenutno nalazite ili imate u planu da dodatno napredujete i idete dalje?

„Za mene je jako bitno da se radno okruženje u kojem radim podudara sa mojim ličnim vrijednostima kako voditi ljude u poslu, kako u poslovnom okruženju sarađivati i ophoditi se, kako jedni prema drugima interno, tako i prema klijentu i društvu uopšte. Prije nego sam došla u BiH, ja sam 10 godina radila kao konsultant upravo na spoju organizacione kulture i strukture koja daje zdravu radnu sredinu, dobru uslugu klijentima i vodi brigu o stabilnom razvoju kompanije kroz metodologiju agilnog i lean managmenta. Dakle, za mene je standard da radim i predvodim radne sredine koje su lišene bespotrebnih hijerarhija te da se mišljenje onih ljudi koji rade najbliže klijentima uveliko i uvažava.
Kada sam spoznala da švedska grupacija Softhouse, koja inače u Švedskoj ima imidž agilne kompanije koja upravo upravlja na ovaj način, ima svoju poslovnicu ovdje u BiH, tu sam vidjela priliku da sve ove profesionalne vještine prenesem i razvijam dalje ovdje u BiH, a sve to u jednom bosansko-švedskom kontekstu u kojem smatram da se dobro snalazim.
Protekle skoro dvije godine u Softhousu sa ostalim Softhouserima radimo na razvijanju i stabilizaciji upravo takve radne klime gdje ćemo zadovoljni dolaziti na posao, moći spoznati, uvažiti i razviti svoje profesionalne vještine i osjećati se ponosni na svoj doprinos zajedničkog poslovnog uspjeha. Ovo je jedan sistematski pristup koji zahtjeva aktivan rad na svim nivoima organizacije i lično sam jako zadovoljna gdje smo danas.
Jednostavno, moj poslovni poziv je da budem što bolji lider upravo po principima gore navedenim, a u Sofhouse Balkans imam priliku da budem dio ove priče, da doprinesem sa svojim znanjem i nadograđujem se u svojoj profesiji. Radim sa pametnim, mladim profesionalcima za čije znanje i ambicije imam veliki respekt i najzadovoljnija sam kad svi osjećamo da smo dio jedne pozitivne priče. Jako sam zadovoljna sa svojim poslom i vidim sebe i ubuduće u daljem razvoju ove kompanije. „

  • Softhouse Balkans je dio švedske Softhouse grupacije koja je jedna od vodećih skandinavskih kompanija kada su u pitanju agilne metode razvoja softvera, obuke i dijeljenja znanja. Sa preko 200 uposlenih u nekoliko ureda u Švedskoj, Softhouse već preko 20 godina aktivno djeluje na polju agilnog razvoja softverskih rješenja, ali i razvoja ljudi te poslovnih procesa.
    Glavne vrijednosti Softhousea su transparentnost te briga i dijeljenje znanja među uposlenima što doprinosi uspješnom poslovanju i kako rekoh, zdravoj atmosferi koja vlada među zaposlenicima. Softhouse Balkans primjenjuje ove vrijednosti na Bosnu i Hercegovinu te koristi prednosti švedske kulture i pristupa prilikom rada sa kako sa švedskim i evropskim, tako sa domaćim klijentima i zaposlenicima.
    Mi nudimo usluge razvoja softvera za švedsko te evropsko tržiste, a u BiH nudimo i konsultantske usluge organizacionog razvoja, jer želimo da što više kompanija spozna prednosti agilnog rukovodstva i da se liši tradicionalnog hijerarhijskog pristupa poslovanju, koje , nadam se buduće generacije neće ni htjeti ni morati tolerisati.
    U svrhu promocije ovakve vrste rukovodstva, mi smo pokrenuli forume koje zovemo „Leaders Tribe“ gdje upravo povezujemo one lidere u BiH koji i dijele i praktikuju dobro liderstvo. Svrha nam je da pokažemo da mi i mi u BiH imamo kvalitetne lidere i da napravimo forum za iste, gdje kroz interaktivna okupljanja učimo jedni od drugih. Zajedno razlažemo vještine i radne modele potrebne u liderstvu da podstaknemo ljude koji vodimo da odrade najbolji mogući posao kako bi mogli stvoriti uspješne organizacije i kompanije. Aktivni smo već skoro godinu dana i već uvezujemo network jednog liderskog plemena gdje se ne samo razmjenjuju ideje unaprijeđenja liderskih vještina, već stvaraju i nove poslovne mogućnosti.

Kakvi su Vaši stavovi o terminu “bh dijaspora” i šta biste preporučili onima koji žele da “odu da bi se vratili”?

“Ja razumijem one koji su umorni, nose sa sobom vrlo loša iskustva našeg društva i žele da idu. No, iskreno rečeno, poistovjećujem se najviše sa onim osobama koje se u ovoj sredini gdje i jesmo interesuju da nađu okruženja i ljude koji će im dati mogućnosti da rastu u poslu, a tako i privatno.

Recimo, kad srećem mlade ljude u BiH vidim veliku razliku između onih koji su se pobrinuli da se nađu u okruženju koje njih unapređuje – pretežno je to kroz volonterske angažmane gdje mladi dobiju priliku da se okruže sa profesionalcima koji će im otvoriti vrata i pogurati ih u pravom smjeru ili aktivan izbor dobrog poslodavca – i onih koji to nisu pronašli. Ovih prilika ima i u BiH i oni koji se istinski brinu za svoj lični razvoj vidim da i nađu put do ovih sredina, te kod ovih ljudi vidim i nadu i zadovoljstvo. Jedan primjer organizacije koja nudi mogućnosti unapređenja za mlade je Bosnia and Herzegoina Futures Foundation, koja osnažava mlade inžinjere u BiH kao buduće lidere svoje sredine change maker-e u BiH. Tu sam ja clan upravnog odbora i na svakodnevnom nivou sam impresionirana sa snagom ovih mladi ljudi koji nimalo ne posustaju na putu da grade kako sebe tako i svoju zajednicu.

Dodatno, postoji i ona druga struja migracije. Iako nas mediji bombardiraju isključivo sa pričom odlaska iz BiH, pa i vi evo pitate isto pitanje, sve više i više je osoba koji su rođeni u BiH ili imaju porijeklo ovdje, dobar dio ili pak cijeli život su proveli van granica domovine i sada traže način da se nastane, žive i rade u BiH.

Smatram da danas postoji veliki raskol između ljudi koji žive u BiH i tzv. „bh dijaspore“. Na Fuck Up Nights na sam razložila kako ja u biti u ne volim biti poistovjećena sa terminom bh dijaspore jer je vezan za pojednostavljena generaliziranja slike o ljudima koji žive van BiH – od došlje, investitora, prenosioca znanja. Potrebno je da se više interesujemo za iskustva i realnost jedni drugih, i onih koji su došli i oni koji žele da idu i onih koji su tu, smatram da aktivan dijalog između svih nas može voditi do uzajamnog razumijevanja. A razumijevanje je uvijek prvi pozitivan korak da tražimo zajednička rješenja tako gdje mi možemo uticati za boljitak nas na tlu BiH.

Iskreno se nadam da će, kako i medije tako i ostali akteri, na vrijeme prepoznati potencijal da više pričamo o jednom zajedničkom „mi“ i svoj fokus usmjeriti tako da smo u svakodnevnici okruženi ne samo pričom odlaska, već i dolaska i prilika koje nam se pružaju i koje zajedno možemo da stvaramo.

Mislim da ne trebamo čekati da nam dođe neko treći i rješava naše probleme, mi sugrađani ove države koji smo na tlu BiH ovdje i sada i oni naši sugrađani koji se nalaze van granica BiH, ja istinski vjerujem da zajedno možemo pokrenuti stvari na bolje.”

Previous Sarajlije se uz suze i ruže oprostili od 35 ubijenih Srebreničana (VIDEO)
Next Turizam u stalnom rastu: Najviše noćenja ostvarili turisti iz Turske

You might also like

ŽIVOT

Priča iz Srebrenice: Može se i u Bosni od svog rada dobro i pošteno živjeti

  Hamed i Mele kažu da im ni na pamet ne pada da sele negdje iz svog sela, a kamoli iz Bosne i Hercegovine U vrijeme kada je vijest o

BIZNIS

Bosna i Hercegovina – U prošloj godini izvoz povećan za 17,4 posto

  Bosna i Hercegovina je 2017. godine izvezla robe u vrijednosti  11,054 milijarde KM, što je više za 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 18,134 milijarde KM, što je više za 12,2 posto nego 2016. godine.

MADE IN BOSNIA-387

Izvoz meda u protekloj godini povećan za 100% – najviše se izvozilo u arapske zemlje

  Izvoz meda u protekloj godini je povećan za 100% u odnosu na 2016.godinu.  Najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt. Uvoz meda u našu zemlju