Kuća Ferida Herende: Zbog historijske vrijednosti, trebala bi biti zaštićena

Kuća Ferida Herende: Zbog historijske vrijednosti, trebala bi biti zaštićena

 

Koliko je stara kuća u selu Gunjačići kod Goražda, koja je danas u veoma lošem stanju, ne zna ni njen vlasnik Ferid Herenda, jer vrijeme kad je građena nije zapamtio ni njegov pradjed. No, prema načinu gradnje, rasporedu i nazivima prostorija, pretpostavlja da datira još iz turskog doba te da bi, zbog njene historijske vrijednosti, zaštitu trebala preuzeti država, piše Avaz.

Čvrste grede

– Prije tri godine, iselio sam se iz nje, napravio novu kuću, ali meni je ona i sad draga. Tu sam se rodio, mladost proveo, tu mi se rodio i otac. Krov joj je bio od ćeremita pa je prokišnjavao. Iako sam tek izgradio novu kuću, prošle godine sam smogao snage i ovu staru sam pokrio crijepom – govori Herenda.

Teško mu je bilo pronaći majstore koji bi se popeli na stari krov, ali nakon što je u tome nekako uspio, shvatili su da su stotinama godina stare grede još čvrste pa su i zapjevali na krovu. Hrastove grede, prema nekim porodičnim pričama, sječene su u šumi u Koritima kod Ilovače i za dan, sa dvije zaprege volova, transportirane do Gunjačića.

– To je, za to vrijeme, bila vila. Babo mi je živio 89 godina, njegov otac više od 70, a dedo skroo 90 godina, a ni on nije zapamtio kad je izgrađena. Raspored prostorija, ali i njihovi nazivi, odžaklija, hajat, đeriz, čardak i drugo, sve govori da je napravljena još u tursko doba – kaže Ferid.

U selu koje je nekada imalo 25 kuća, punih djece i života, danas živi samo šest mještana. Ferid ima 82 godine i nema snage da se brine o staroj kući pa očekuje da je država sačuva od propadanja.

Niski stropovi

Dio djetinjstva u staroj kući u Gunjačićima, kod tetka Ferida, proveo je Bećir Obarčanin. Tada je nije volio i želio je, kako kaže, što prije izaći iz zdanja s niskim stropovima. Ali, danas je svjestan njene vrijednosti.

– Nažalost, mi, kao država, ne vodimo računa o ovakvim objektima, ali ni o brojnim drugim spomenicima, a država bez historije nije ni država – ističe Obarčanin.

Priča o ustaniku Ferhat-begu

Prema dimenzijama i načinu gradnje, jasno je da je kuću izgradio bogat čovjek, a Ferid nam prenosi priču o jednom od predaka, Ferhat-begu, prvom ustaniku protiv Austro-Ugarske s ovih prostora.

– On je imao neku svoju vojsku i u Han-Pijesku ih je prvi dočekao. Nije mu se svidio taj režim pa se odmetnuo, a poslije je otišao za Tursku – govori Ferid.

Previous Esma Žuna Zjajo tržište osvježila domaćom tjesteninom s koprivom i gljivama
Next Kongres Bošnjaka svijeta (KBS): U ekonomiji vidimo najveću šansu za integraciju države

You might also like

NASLIJEĐE

Mushafi – Vrijedni rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini, koja radi kontinuirano od svoga osnutka 1537. godine. Fond Gazi Husrev-begove biblioteke trenutačno broji oko stotinu hiljada kodeksa rukopisa,

NASLIJEĐE

Na 115. Međunarodnom salonu inovacija u Parizu: Nagrađeno svih šest inovacija iz BiH

Svih šest inovacija članova Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine nagrađeno je na jučer završenom 115. Međunarodnom salonu inovacija “Konkur Lepin“ (Concours Lépine) u Parizu Zlatnu medalju dobio je dr. Fikret

NASLIJEĐE

Stari bosanski grad – Maglaj

-Oblik srednjovjekovne utvrde poklapa se sa vremenom kada su se na tlu Bosne vodile borbe između mađarskog kralja Sigismunda i bosanskih kraljeva i velikaša (kraj 14. i prve dvije decenije