Guber – neiskorišteni potencijal Srebrenice

Guber – neiskorišteni potencijal Srebrenice

 

Slavu Srebrenice po svijetu su pronijele ljekovite vode Gubera. Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenijuma, o čemu svjedoče i natpisi iz 220. godine, na ostacima velikog Rimskog kupatila na Gradini (Sase) pored Srebrenice. Prva detaljna analiza vode Crnog gubera izvršena je 1894. godine, i tada je proglašen za jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta.

Od 1887. godine, u vrijeme austrougarske uprave, mineralna voda Crnog Gubera je flaširana i prodavana širom Evrope, ali i u Africi i Americi. Tokom 1898. godine, na svjetsko tržište izvezeno je 200.000, a rekordnih 236.544 flaša Guber – vode, izvezla je kompanija “Matoni” iz Beča, 1901. godine.

Evropski i domaći stručnjaci su potvrdili ljekovitost ove vode u liječenju malokrvnosti, reumatskih, nervnih i drugih oboljenja. Godine 1951. zvanično je otvoreno Lječilište “Guber”. Crni guber, od tada poznatih 450 mineralnih voda, jedini je našao mjesto u farmakopeji. Guber voda s vrela Crni guber 1956. godine proglašena je lijekom.

Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, banja “Guber” bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Akcionarsko društvo “Guber” iz Srebrenice kupilo je prije nekoliko godina staru banju i počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. U novom je ruhu banja trebala početi s radom do kraja 2011. godine. Gradnja višemilionski vrijednog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreničana već je godinama blokirana. Dok se vode sudski procesi o tome ko polaže pravo na koncesiju i eksploataciju, ljekovite vode teku u kanalizaciju.

Srebreničani se nadaju da će banja Guber u Srebrenici početi s radom što bi utjecalo na razvoj ovog gradića u istočnoj Bosni, u svijetu poznatog po počinjenom genocidu nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Šetalište Gubera je u proteklom periodu znatno uređeno, što građani i posjetioci Srebrenice često koriste za šetnju.

Ahmedin Đozić sa suprugom Hildom i sinom Amarom gotovo svaki dan šeta Guberom.

– Svaki dan kada je lijepo, sunčano vrijeme, mi dolazimo na Guber, šetamo. Čak i zimi dolazimo da se sankamo. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovakvu prirodu, i ovako lijepo mjesto. Djeca mogu da se igraju, nema mnogo automobila, i čisto je. Šteta samo što ne radi banja. To bi upotpunilo ovo mjesto, ali i pomoglo Srebrenici – rekao je za Anadolu Agency (AA) Đozić.

Nermina Avdić živi u Srebrenici, i kaže da joj je drago vidjeti da dosta osoba “dolazi na Guber i koristi ljekovite vode”

– Guber izgleda prelijepo u svako doba godine, i idealno je mjesto za psihički odmor. Osim što imamo izvore ljekovite vode, kao što je “Ljepotica”, “Očna voda”, kožna voda, mali i Crni Guber, i mnoge druge, ovo je i zračna banja. Izuzetno zdravo mjesto. Recimo, ja koristim vodu “ljepoticu”, i ima pozitivne efekte. Osim toga, ovo je idealno mjesto za porodična druženja i okupljanja. Šteta je što banja ne radi, i što kapaciteti nisu iskorišteni, jer da jesu, sigurno bi Srebrenica bila daleko razvijenija, i privlačnija za život – istakao je Avdić.

Nedim Braco Mulalić gotovo 20 godina živi u Americi. Svaki godišnji odmor provodi u Srebrenici, i polako se priprema na povratak u svoj rodni grad za koji kaže da je najljepše mjesto na svijetu.

– Zaista je to tako, jer Srebrenica je izuzetno lijepo mjesto. Kada vidite ovu prirodu, Guber, značaj ovih svih ljekovitih voda, onda nije čudo što ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, pa i svijeta, dolaze ovdje, iako ne radi banja. To je šteta velika, jer Srebrenica bi sigurno imala mnogo koristi od banje. Ova voda koja teče ovuda znači zdravlje, ovo šetalište znači uživanje. Mi moramo raditi ono što možemo. Mi smo prije nekoliko dana, nas nekoliko, popravili dva mostića, koji vode do izvora. Svi moramo dati svoj doprinos – kazao je Mulalić koji se nada da će doći dan kada će opet banja raditi, iako je svjestan činjenice da su mnogi u Srebrenici izgubili nadu u to.

Izvorište Crnog Gubera je od centra Srebrenice udaljeno 2,5 kilometara i vodi kroz gustu šumu – park sa 46 vrsta drveća. Jasna Avdić, Šefika Đozić i Hanka Vejzović koriste blizinu šetališta centru grada, i kad se god pruži prilika za šetnju iskoriste je.

– Družimo se, pričamo, dobro je za rekreaciju, i protiv stresa. Šteta bi bilo ne koristiti ovu ljepotu – naglasila je Jasna Avdić.

Previous Otkriće u Odžaku: Kopali bunar za vodu i iskopali gejzir
Next Godišnjica početka Prvog svjetskog rata

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Štrbački buk – biser prirodne ljepote Bosne i Hercegovine

Štrbački buk, dvadeset četiri metra visoki vodopad na rijeci Uni u blizini Bihaća, te kompleks slapova i vodopada u Martin Brodu, uskoro bi se mogli pridružiti spisku bosanskohercegovačkih dobara koja

TURIZAM

Vezirski grad: Travnik

Travnik, nekadašnji sjedište osmanskih vezira, a danas muzej pod otvorenim nebom godišnje posjeti oko 30.000 turista iz cijelog svijeta. To je grad kojeg je slavni putopisac Evlija Čelebija, u XVII

BH RAZGLEDNICA

Zimska tišina u selima iznad rudarske Breze (FOTO)

  Breza, rudarski grad na području Zeničko-dobojskog kantona, sa oko 15.000 stanovnika, poznata u bivšoj Jugoslaviji po rekordu koji je  1949. godine rudar Alijia Sirotanović postavio iskopavši sa svojim komoratima