Tumuli i gradine Podveležja: Svjedoci života iz prethistorijskog doba

Tumuli i gradine Podveležja: Svjedoci života iz prethistorijskog doba

 

Područje Podveležja je veoma bogato nalazištima iz prethistorijskog perioda, posebno tumulima (gomile) i gradinama. Međutim, i pored toga, na ovom terenu dosada nisu vršena arheološka istraživanja.

Plato Podveležja je bio relativno gusto naseljen u prethistorijsko doba. Vjerovatno su tome doprinijeli dobri uvjeti za bavljenje stočarstvom polunomadskog tipa.

Podveležje je visoravan u podnožju planine Velež, koja se prostire od kotline Bijelog Polja na sjeverozapadu do magistralne ceste Mostar – Nevesinje na jugoistoku, iznad Blagaja.

Podveležje se sastoji od sedam sela. Njima su, promjenama granica Dejtonskim sporazumom, pripojena nevesinjska sela Rabina i Žulja, koja uz Kamenu čine jednu cjelinu.

Na ovom području ranije nisu vršena arheološka istraživanja, a ovim prostorom se bavio u dva rada geograf Tvrtko Kanaet te akademik Asim Peco, koji je analizirao govor i toponime. U novije vrijeme treba istaknuti studiju dr. Adisa Zilića koji je vrlo detaljno istražio stećke Podveležja.

U Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, najznačajnijoj arheološkoj publikaciji u našoj zemlji, Podveležje se tretira sa svega nekoliko prethistorijskih lokaliteta, iako stanje na terenu govori sasvim suprotno.

O istraživanjima ovog područja za Anadolu Agency (AA) razgovaramo s doc. dr. Almirom Marićem, predavačem na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, na Odsjeku za historiju.

Almir Marić je magistrirao i doktorirao na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Tema njegovog magistarskog rada je Gornja Neretva u prethistorijsko i antičko doba, a doktorske disertacije Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine.

Uža naučna oblast kojom se bavi je historija starog vijeka. Također, u nastavnom radu na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ predaje opće predmete poput Historije Bosne i Hercegovine, Kulturne historije, itd.

Tumuli ili gromile (gomile) su humci koji su podizani nad grobom mrtvaca. To je najrašireniji tip grobnica na prostorima gdje su živjeli Iliri.

U tumulima se obično pokopavao jedan mrtvac, ali su se vremenom pored njega počeli ukopavati i drugi, obično pripadnici njegovog roda.

U grob su stavljani prilozi kao što je oružje, odjeća, keramičke posude, razni ukrasi te ostali predmeti kojima se umrli služio za života.

– Najveći broj tumula nalazi se na području sela Kružanj i Podvelež. Međutim, tumuli su rasprostranjeni na cijeloj teritoriji platoa u velikom broju, s time da ih većina nije evidentirana niti u jednom od izvora koje sam koristio u svom istraživanju, nego sam do saznanja o tako velikom broju prethistorijskih lokaliteta došao kroz razgovore s lokalnim stanovništvom. Značajan broj takvih lokaliteta predstavlja dobru bazu za buduća arheološka istraživanja koja će dati jasniju sliku podveleškog kraja u prethistorijsko doba – kaže dr. Marić.

Drugi vidljivi trag življenja iz prethistorijskog perioda su ostaci gradina.

– Prema definiciji Borivoja Čovića, termin gradina u užem smislu obuhvata nepokretne prethistorijske objekte s određenim geografskim položajem i određenim tipom fortifikacije. Gradine nisu zastupljene u tako velikom broju kao tumuli, bar na osnovu dostupnih podataka. Razloge za takvo stanje možemo potražiti u kasnijim pregrađivanjima terena te rušenju gradinskih zidina tokom vremena. Većina evidentiranih gradina zauzima strateški jako dobre pozicije i s njih se uvijek mogla nadgledati bliža i dalja okolina te zaštititi stanovništvo od iznenadnih napada – pojašnjava Marić.

-U novije vrijeme prostor Podveležja se dovodi u kontekst s nekim čuvenim događajima koji su se odigrali u fazi rimskog osvajanja istočnojadranske obale.

Naime, ilirski narodi Ardijejci i Plereji su svojim gusarskim aktivnostima uznemiravali rimski Ilirik. Zbog toga je Senat na njih poslao vojsku predvođenu Servijem Fulvijem Flakom koji se s trupama najvjerovatnije iskrcao na ušće Neretve, budući da su se Ardijejci i Plereji nalazili na ovom prostoru, jugoistočno od ušća prema Pelješcu.

Flak im je nanio težak poraz, nakon kojeg su Ardijejci preseljeni u unutrašnjost današnje Hercegovine, dok historijski izvori ne navode šta se desilo s Plerejima.

Strabon navodi da su Ardijejci u unutrašnjosti bili prisiljeni obrađivati neplodnu zemlju, na što nisu bili navikli, što je dovelo do toga da ovaj nekada moćni ilirski narod dođe na rub nestanka.

– Postoje različite teorije o tome gdje se tačno nalazi teritorij koji Strabon naziva neplodnim i škrtim. Nama se čini zanimljiva teorija pokojnog Radoslava Dodiga koji iznosi mišljenje da su Rimljani preselili Ardijejce na područje Podveležja. Prema njemu, ovaj kraj je bio pogodan za to jer je relativno blizu Narone i Rimljani su mogli bez problema intervenisati u slučaju da Ardijejci stvaraju probleme. Osim toga, to je izrazito kraško područje, veoma pogodno za stočarstvo i u potpunosti odgovara opisu kod Strabona – navodi Marić.

-U Podveležju se na više lokaliteta nalaze tumuli, stećci i haremi, jedni pored drugih. Najreprezentativniji primjer je na ulazu u centralno selo Podveleže gdje se nalazi nekropola stećaka, stari harem iz osmanskog perioda te novi harem napravljen prije desetak godina.

– Kada se uzmu u obzir svi poznati arheološki nalazi, moguće je zaključiti da na prostoru Podveležja postoji kontinuitet života od prethistorije do savremenog doba. Veliki broj prethistorijskih tumula, gradina, srednjovjekovnih stećaka, nišana iz osmanskog perioda kao i ostaci života iz novog i savremenog vijeka potvrđuju da je ovaj kraj u svim epohama bio naseljen. Vrlo često srednjovjekovni i osmanski ostaci preslojavaju prethistorijske i antičke lokalitete, što svjedoči o kontinuitetu života na nekim mjestima, ali pruža i određene indikacije za bolje razumijevanje historijskih procesa koji su se odvijali na ovom zanimljivom području – kaže  dr. Almir Marić.

-Ranije naučno zapostavljeni prostor zadnjih godina je predmet brojnih istraživanja. Već dugo postoji inicijativa da se Podveležje naučno obradi i istraži kroz monografiju.

– Podveležje se sve više valorizira s naučnog stanovništa. Nakon dugog perioda u kojem nije ništa pisano o ovom kraju pojavile su se naučne studije i radovi koji tematiziraju najstarije historijske epohe na ovom prostoru. Postoje inicijative da se cjelokupna historija Podveležja obradi monografijom koja bi, uz angažman većeg broja stručnjaka, obuhvatila sve ključne teme od prethistorije do najnovijeg doba. Nadamo se da će do realizacije ovog projekta doći u bliskoj budućnosti – govori Marić.

Tumuli i gradine nisu turistički zanimljivi kao stećci, ali su bitni u općem kulturno-historijskom razvoju naše zemlje.

– Što se tiče turističke valorizacije prethistorijskih i antičkih lokaliteta, treba istaknuti da ostaci iz tog perioda ne dobijaju veliku pažnju od strane turista. Tumuli, gradine i ostali materijalni ostaci iz starijih epoha nisu toliko atraktivni kao npr. stećci. Ipak, oni su veoma važni u općem kulturno-historijskom razvoju naše zemlje, pa tako i Podveležja – kaže Marić.

Previous Zeničani uređuju i otvaraju park u kojem je potpisana 'Bilinopoljska izjava'
Next Foča: Obilježavanje Dana sjećanja na bošnjačke žrtve

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Kako se krojila jezička sudbina Bošnjaka: Srpsko-hrvatski lingvocid u bečkim rukavicama

Jezička sudbina Bošnjaka skrojena je u Beču 1850. godine dogovorom o jezičkom jedinstvu Hrvata i Srba, a stotinu godina kasnije u Novom Sadu zapečaćena tzv. novosadskim dogovorom istih reprezentanata. Uprkos

KULTURA I UMJETNOST

Otto Englander, Bosanac koji je stvarao Disneyjeve klasike „Snježanu i sedam patuljaka“ i „Pinocchija“

  Pisac priča i scenarija za kultne Disneyijeve animirane filmove iz Bosne i Hercegovine je otišao početkom dvadesetih godina 20. stoljeća i u Hollywoodu napravio veliku filmsku biografiju. O njemu

NASLIJEĐE

Bogatim cjelodnevnim programom Zemaljski muzej obilježava 130 godina

  Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine sutra, 1. februara, bogatim programom  svečano će obilježiti  130. godina  postojanja i djelovanja ove značajne institucije. Od kada je odlukom tadašnje Zemaljske vlade Muzej