Uređenje historijskog puta Bentbaša-Kozija ćuprija: Vraćanje iz zaborava i obogaćivanje turističke ponude Sarajeva

Uređenje historijskog puta Bentbaša-Kozija ćuprija: Vraćanje iz zaborava i obogaćivanje turističke ponude Sarajeva

 

Kuriozitet vezan za ovaj most je da je sačuvan u originalu. Dakle, nikakvih preinaka na njemu nije bilo, vidi se i sama kamena ograda, koja se zove korakluk. Ona je onakva kakva je bila prije 400 i više godina, kazao Hadžibajrić

Općina Stari Grad na čelu sa načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem odlučila se na realizaciju projekta uređenja istorijskog puta Bentbaša-Kozija ćuprija, koji datira iz 16. vijeka. Projekt je izrađen na osnovu naučno-istraživačkog rada o stanju i potrebnim radnjama za sanaciju puta od Bentbaše preko Šehove korije do Kozije ćuprije, a kojeg je uradio Međunarodni forum Bosna.

Put je napravljen uz lijevu stranu obale Miljacke, prolazio je kroz Alifakovac i vodio do desne strane rijeke. Bio je dio znamenitog “carigradskog druma ili stambolske džade“, koji je preko Sarajeva, Prače i Goražda povezivao Bosnu sa Sandžakom, a onda dalje sa Srbijom, Makedonijom sve do Carigrada. Stoga se zaključuje da je istorijski put preko Kozije ćuprije bio značajan u putnoj mreži Osmanskog carstva.

“To je tada bio jedini izlaz iz grada. Putem preko ovoga mosta, Kozije ćuprije izlazilo se i ulazilo u Sarajevo, tada je grad bio limitiran na dio današnjeg Starog Grada, negdje do katedrale. Kozija ćuprija je jedan od mostova napravljenih u 16. vijeku i to je, ustvari, period Osmanlijske vladavine u BiH, kada su najljepši mostovi u BiH nastali. Jedan od rijetkih mostova koji je u originalnom obliku sačuvan upravo je Kozija ćuprija, čija je sanacija urađena prije 16 ili 17 godina pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika Kantona Sarajevo”, priča Hadžibajrić.

U drugoj fazi projekta istorijskog puta naredne godine planirano je čišćenje, poliranje kamenja i čišćenje oko Kozije ćuprije, te obnova rasvjete koja je pokradena.

“Kuriozitet vezan za ovaj most je da je sačuvan u originalu. Dakle, nikakvih preinaka na njemu nije bilo, vidi se i sama kamena ograda, koja se zove korakluk. Ona je onakva kakva je bila prije 400 i više godina, kada je most napravljen. Jedina razlika u odnosu na taj vremenski period je što je sada faktički put iza Kozije ćuprije asfaltiran, prema Šehovoj koriji i Abu Hayat vrelu. To je inače bio bijeli put, koji je bio izlaz i ulaz u grad. U tom vremenskom periodu ovdje se nalazio i trg, gdje su se okupljali trgovci. To nije bio samo takozvani ‘haždijski put’, kojim su haždije išle na hadž prema istočnoj Bosni do samog Carigrada. To je bio trgovački put, gdje su ljudi kada bi došli pred Sarajevo, kada nije bilo prevoznih sredstava kao danas, ovdje zastajali odmarali se, okrijepili se, jeli i onda nastavili prema samom šeheru“, veli Hadžibajrić.

Previous Krupa na Vrbasu: Turistički biser privlači posjetioce iz cijelog svijeta
Next Bužim: Svečano otkriveno spomen-obilježje Ponosa i pobjede Armije Bosne i Hercegovine

You might also like

TURIZAM

Na Bjelašnici niče novo apartmansko naselje ‘Srebrna lisica’ (Foto)

U okviru urbanističkog projekta Bjelašnica II u narednoj zimskoj sezoni Bjelašnica će biti bogatija za nove sadržaje. Radi se o novom apartmanskom naselju “Srebrena lisica” gdje se sa građevinskim radovima ulazi u

HISTORIJA

Čuvanje historijskog naslijeđa: U Visokom otvorena turistička staza prema Čajangradu (FOTO)

  Fondacija “Osman ef. Redžović“ i JU “Zavičajni muzej“ u Visokom upriličili su svečano otvorenje uređene turističke staze “Putevima Kaznaca Nespine“. Turistička staza nastala je u okviru pripremnih radova i

NAŠI DANI

Zenica: Obilježena 830. godišnjica Povelje Kulina bana

U Parku “Kulin ban” na Bilinom polju u Zenici, u organizaciji Foruma građana Zenice, prigodnim programom obilježena je 830. godišnjica Povelje Kulina bana, najstarijeg poznatog dokumenta pisanog u našoj državi.