Sarajevo: Kako su dva brata za tri godine napravila multimilionsku kompaniju

Sarajevo: Kako su dva brata za tri godine napravila multimilionsku kompaniju

 

Iako postoji samo tri godine, sarajevska kompanija već sada u Bosni i Hercegovini postavlja svjetske standarde u poslovanju

Nastala u maju 2015. godine, za samo tri godine kompanija Ministry of Programming je izrasla u multimilionskog izvoznika, njeni proizvodi u tehnološkom smislu mijenjaju svijet nabolje, a mladi ljudi iz regije dolaze u Sarajevo kako bi u njoj radili.

Sve je počelo sa željom da se napravi kompanija koja će biti drugačija od ostalih.

– Na samom početku odlučili smo da želimo imati kompaniju koja je drugačija i zato smo odabrali da se bavimo proizvodnjom startapa. Dakle, naša osnovna uloga jeste da budemo tehnološka i logistička podrška startapima, tehnološkim kompanijama u nastajanju – kaže za BiznisInfo Rešad Začina koji je zajedno sa bratom Farisom osnovao Ministry of Programming.

Rešadu i Farisu pridružile su se i njihova sestra Ajla i Rešadova supruga Amra pa je tako četveročlana ekipa u ranim tridesetim započela svoje rizično putovanje.

– U to vrijeme osnivanje kompanije za nas je bio veliki rizik. Ja sam radio u Švedskoj, u jednom od najperspektivnijih tamošnjih startapa. Faris je u Sarajevu radio za jednu američku kompaniju. Obojica smo bili zainteresovani za tu priču o startapima, a osim toga smo željeli i u svojoj zemlji pokušati preslikati neke stvari koje se rade u svijetu i način na koji svjetske kompanije funkcionišu. Htjeli smo da i našim ljudima damo priliku da budu dio svjetskih tokova i da rade sa naprednijim tehnologijama – priča Rešad.

Imaju sedamdeset zaposlenih

I sami startap, smješteni u iznajmljenom prostoru u tehnološkom inkubatoru Nest71, radili su sve što je trebalo da nađu prvog partnera. Rešad kaže kako je upravo u tome razlika između klasične kompanije i startapa: nema nikoga ko vam daje zadatke šta treba da uradite već jednostavno radite sve što treba i trudite se da posao krene, svaka ideja se razrađuje i prilagođava, svi se jednako bore, a svaka ideja je bitna.

Nakon što su uspjeli naći prvog partnera, posao je nezaustavljivo krenuo. Već nakon godinu dana, zaposlili su 20 ljudi. Nakon dvije godine, broj je bio dvostruko veći. Danas ih je sedamdeset, a Ministry of Programming za samo tri godine prešao je put od nekoliko iznajmljenih stolova u co-working prostoru do vlastitih ureda od ukupno 600 m2 u Importanne centru.

Na tome putu proizveli su 30 startapa. Svi startapi su u inostranstvu, a izvoz koji kompanija ostvaruje mjeri se u milionima.

– Bavimo se vrlo interesantnim stvarima. Proizvodi na kojima radimo su ponajviše iz medicinske i finansijske tehnologije, jer generalno na svjetskom nivou to i jesu najtraženiji tehnološki startapi. Proces izgleda tako da mi pronađemo partnere sa kojima radimo i osnujemo zajedničku kompaniju. Dakle u startapima koje pravimo i Ministry of Programming ima vlasnički udio i ostaje suvlasnik kompanije koja se osniva. To znači da se ne radi o običnom outsourcingu gdje nas neko plaća da mu razvijamo posao, već o zajedničkom radu gdje mi na početku zajedno sa našim partnerom osmislimo proizvod, razvijemo biznis plan i onda radimo na tome da proizvod zaživi. Mi na početku često radimo besplatno, zapravo i sami investiramo, jer nam je u interesu da kompanija bude uspješna. To je partnerski odnos gdje je najvažnije da imate pouzdane i kompetentne partnere – pojašnjava Rešad.

Koliko je biznis model koji je Ministry of Programing izabrao rizičan, najbolje govori činjenica da se na Balkanu istim poslom bavi samo još jedna kompanija, i to u Sloveniji. Statistički podaci govore da od deset startapa uspije jedan, a brojni su razlozi zbog kojih jedan startap, iako pomno isplaniran, ne uspije.

– Posao kojim se bavimo je vrlo neizvjestan jer mi počinjemo nešto za što nismo sigurni da će uspjeti. Bez obzira što imate inicijalno finansiranje i biznis plan, može se desiti jako puno stvari zbog kojih jedan startap ne uspije. Ima tu i vrlo jednostavnih stvari, od toga da neki član tima radi na drugom mjestu i ne može dovoljno da se posveti razvoju poslovanja, do toga da ne pronađete odgovarajući tržišni segment ili nestane novca prije nego što ste očekivali… Jako je bitno ostati maksimalno posvećen, promijeniti način razmišljanja jer startap zahtijeva potpuno drugačiji mentalitet. Tako da kada govorimo o startapima, to su kompanije koje jako brzo nastaju i jako brzo nestaju. No one koje uspiju, obično rade jako uspješno – kaže Rešad.

Startapi koje su proizveli danas rade u Švedskoj, Njemačkoj, Americi, Velikoj Britaniji  i Švicarskoj. Jedan od onih na koje su u kompaniji posebno ponosni je startap NAGA.

– NAGA je jedan od naših najuspješnih proizvoda. To je prva blockchain platforma za decentralizovano trgovanje, investiranje i edukaciju o finansijskim tržištima, virtualnim robama i kriptovalutama. To je najbolji primjer gdje smo od ničega napravili nešto. NAGA je od kompanije sa dvoje zaposlenih izrasla u kompaniju koja zapošljava dvjesto ljudi i izlistana je i na Frankfurtskoj berzi – kaže Rešad.

Osim NAGA-e, veliki uspjeh ostvario je i startap War on Cancer, registrovan u Švedskoj, iza kojeg je već stao i veliki Microsoft. War On Cancer je globalna platforma za oboljele od raka i njihove porodice koja uključuje različite oblike podrške i doniranja oboljelima.

Začina pojašnjava da je većina stvari kojima se Ministry of Programming bavi vezana za

promjene u društvu i nastoji ljudima olakšati život. Među njima je i Werlabs, softver za mjerenje parametara u krvi i njihovo praćenje kroz vrijeme što pomaže detekciji bolesti među stanovništvom. Werlabs je implementiran u Švedskoj, a uskoro će biti i u Engleskoj. U Engleskoj radi i myTamarin, platforma koja ima za cilj da olakša svakodnevnu brigu o djeci, pronalaženjem adekvatnih pružalaca usluga.

Osim što pravi vrhunske proizvode i sarađuje sa stručnjacima širom svijeta, Ministry of Programming nastoji u BiH postavljati i standarde kada je u pitanju poslovanje i odnos sa zaposlenicima. Ova kompanija nalazi se među jedan posto kompanija sa najvećim primanjima u IT industriji u Bosni i Hercegovini.

– Od početka smo naše poslovanje postavili na potpuno legalne osnove. Stalo nam je da doprinesemo i državi i svim njenim građanima. Osim svih propisima zagarantovanih prava radnika i plaćanja svih obaveza prema državi, mi nastojimo za naše uposlenike obezbijediti i neki malo bolji standard življenja. Ako želimo da mladi ostanu ovdje, moramo im ponuditi ono što traže i na Zapadu – kaže Rešad.

Ministry of Programming najbolji je dokaz da uspješne firme mogu nastati i u Bosni i Hercegovini. Naš sagovornik kaže kako im je želja motivisati i druge mlade ljude da se bave poduzetništvom.

– Nije lako početi nešto novo. Treba puno hrabrosti, puno znanja, puno rada.., ali mi smo kao kompanija dokazali da je moguće uspjeti. Nismo imali ničiju podršku, nismo imali poticaje od države, niko od nas ne pripada ni jednoj političkoj partiji, a uspjeli smo za ovo kratko vrijeme napraviti nevjerovatan uspjeh. U budućnosti imamo namjeru još više rasti i praviti još bolje proizode – kaže Rešad.

Da će tako i biti, potvrđuje podatak da su već započeli sa otvaranjem ureda u Švedskoj. Sljedeća na redu je Engleska.

Previous Obilježena 26. godišnjica od raspuštanja logora „Omarska“: Zločin se ne smije zaboraviti
Next Tuzla: Počela proizvodnja prvih bosanskih (prirodnih) gumenih bombona (VIDEO)

You might also like

BIZNIS

Napustio Samsung, odbio sve inostrane ponude i došao u domovinu graditi karijeru

  Da sreća nije izvan granica Bosne i Hercegovine potvrđuje priča Senad Cibre koji je ostavio dobro plaćeni posao u Samsungu u Češkoj, odbio sve inostrane ponude i vratio se

BIZNIS

Ensad Karić: U autoceste će ove godine biti uloženo 640 miliona eura

Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić u razgovoru za Faktor.ba je istakao da u 2015. godini ovo preduzeće planira izgraditi dodatnih 80 kilometara autoputa na Koridoru 5c, a procijenjena vrijednost

MADE IN BOSNIA-387

Klasovo brašno po prvi put u Saudijskoj Arabiji

  Lider bosanskohercegovačke mlinarsko – pekarske industrije Klas d.d. Sarajevo uspješno je realizirao izvoz brašna tip 500 na tržište Saudijske Arabije. Nakon višemjesečnih pregovora sa kupcem iz Saudijske Arabije, krajem februara