Dobri duh Bošnjana kao temelj bosanske nacionalne politike

Dobri duh Bošnjana kao temelj bosanske nacionalne politike

 

Kako je živio u 19. vijeku, u vrijeme kada je kroz srpski i hrvatski nacionalni pokret vršen jak pritisak na Bošnjake, Ivan Frano Jukić je 1848. godine objavio sljedeći tekst:

“Mi, Bošnjaci, njekad slavni narod, sad jedva da smo živi, nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas… Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedmo.”

Jedini razlog postojanja Bosne može biti borba za društvo koja ne isključuje drugog i drugačijeg, posebno kad je u pitanju duhovna sloboda. A Bosna ima smisla ako oni koji se smatraju Bošnjacima (danas pretežno bosanski muslimani) ne krenu oblikovati svoju nacionalnu ideologiju koja bi samo preslikavala onu srpsku i hrvatsku. Način na koji se pokušava definirati bošnjaštvo kao naziv za muslimansku zajednicu u suprotnosti je sa svim vrijednostima Bosne. Svi koji zagovaraju isključivo vjersku dimenziju bošnjaštva isti su neprijatelji države kao i sljedbenici velikosrpske i velikohrvatske ideologije. Takva ideologija je samoubilačka i u sukobu je s identitetom te zemlje i njenim historijskim vrijednostima.

Bosanstvo kao sinonim bošnjaštva vrlo je korisno posmatrati u okviru nacionalne ideologije zasnovane na humanizmu i objedinjavanju univerzalnih moralnih vrijednosti proizašlih iz vodećih vjerovanja, religija i civilizacija s kojima je bosanski čovjek kroz historiju došao u dodir.

Patnja, odricanje, bol, požrtvovanje…

Bosanska država – kao i svako od nas pojedinačno – posljedica je dugog puta koji je našim precima donio mnogo patnje, odricanja, boli, požrtvovanja i, na kraju, radosti uslijed odanosti svojoj domovini. Nema razloga da se ne ponosimo njihovim izborima. Od Kulina bana do današnjih dana Bošnjaci su morali opstati kao zajednica koja ne samo da nije podnosila autoritet vjerskih poglavara i raznih vladara koji nije bio u skladu s vrijednostima bosanstva, nego su iznijeli i borbu – i protiv strnih- i protiv regionalnih nacističkih ideologija u Drugom svjetskom ratu. Istovremeno, bosanstvo ne podrazumijeva omalovažavanje drugih nacionalnih ideologija, drugih kultura i jezika. Samim tim, nužno je – i vrijedno truda – boriti se za očuvanje bosanskog nacionalnog prostora, suvereniteta i kulturnog identiteta.

Mnogi su primjeri u svijetu kako određeni nacionalni identitet izgradnjom kvalitetnih političara i brendiranjem nacije može pridobiti mnoge pojedince. Bošnjaci su autohtoni narod bosanske države, vođen vrijednostima bosanstva, a prvenstveno raznolikošću u mišljenjima i vjerovanjima te prihvatanjem svih duhovnih filozofija. Zato bi promjena svijesti bosanske intelektualne i političke klase tako da historiju, kulturu i politiku bez kompleksa prepoznaju sa bosanskog stanovišta i prestanu “bježati” od jedinstvenosti bosanstva u odnosu na srpstvo ili hrvatstvo iznjedrila veliki pomak. Nastaviti razlikovati vjeru od nacije bit je historijskog kontinuiteta bosanstva i bosanske države. Ideju Bosne kao prostora ljubavi i inkluzivnosti treba nastaviti jačati kod cijelog bosanskog stanovništva, a najprije kod onog dijela koji je zadržao naklonost prema bosanskoj državi.

Mnogi su primjeri narušavanja bosanske državnosti kroz krivotvorenje njene historije, okupiranje njene teritorije, osporavanje bosanskog nacionalnog identiteta, odnosno Bošnjaka kao državotvornog naroda. I danas je na značajnom području bosanskohercegovačke države prisutna politička strategija zatiranja i negiranja bosanstva. Stvarnost je da su državne granice Bosne, koje su velikim dijelom i vjekovne, odbranjene. Bez obzira na zločine i progone, bosanski opredijeljeni stanovnici su prisutni u svim dijelovima države.

Zablude njegovane u Jugoslaviji

Veoma je važno osloboditi se svih nametnutih zabluda njegovanih u bivšoj Jugoslaviji. Njihov rezultat su politike antibosanstva, koje se provode i danas. Podvala da je Bosna i srpska, i hrvatska, i muslimanska primjer je antibosanske politike. Bosna nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego bosanska. Bosna je nacionalni prostor Bošnjaka, koji mogu biti katolici, budisti, Jevreji, pravoslavci, muslimani, agnostici, ateisti ili bilo šta drugo. Imajući u vidu historijski kontinuitet svog nacionalnog prostora, Bosna je daleko manje multikulturalna, multijezična ili multietnička nego Srbija ili Hrvatska, ali za razliku od njih, oduvijek je bila raznolika i slobodna u vjerskom pogledu.

Bosanska država, za razliku od drugih, nikada nije građena na isključivosti i mržnji, već suprotno – obuhvatnosti i ljubavi. Ne smije ni sada. Mora se uzeti u obzir da su neki njeni stanovnici prihvatili da se smatraju Srbima ili Hrvatima isključivo po vjerskoj pripadnosti. Niko ne može osporiti pravo na slobodni izbor svakog pojedinca, ali niti zanemariti da je državljanstvo to koje tom istom pojedincu daje nacionalni identitet.

Strateški cilj svake demokratske države je izgradnja sveobuhvatne nacionalne ideologije zasnovane na državljanstvu, koja podrazumijeva jačanje prava pojedinca, ljudskih vrijednosti, a suprotstavlja se bilo kakvoj upotrebi sile ili zamisli zasnovanih na isključivosti, strahu i mržnji. Najpoznatiji primjer stvaranja uključive ili obuhvatne nacionalne ideologije su Sjedinjene Američke Države.

Bosanska ideja treba svima

Trnovit je put do nacionalne države koja će objediniti ljude dobre volje i sljedbenike bosanske ideje kroz shvatanje i prihvatanje izvornog bošnjaštva kao ideologije i nacionalnog identiteta prirodno izgrađenog na osnovi vjerske pluralnosti i obuhvatnosti, prihvatljivog za vjernike, ateiste, agnostike i, najzad, za svako ljudsko biće. A takva, bosanska ideja društva je danas prijeko potrebna cijelome svijetu.

“Nema sumnje da Bošnjaštvo predstavlja temeljnu i najvredniju karakteristiku Bosne, ali bi svakako bilo pogrešno kada bi ga neko vezao za religioznu pripadnost, mada je religija igrala najvažniju ulogu pri nacionalnom razgraničenju na mješovitom području. Zlonamjernici će uvijek pokušavati svoditi Bošnjaštvo samo na muslimane. Tome se treba opirati. Treba uvijek uporno naglašavati da je Bosna domovina svih njenih stanovnika i da je budućnost njihova osigurana jedino kroz međusobno priznanje posebnosti, kroz demokratiju i iskrenu saradnju.” (Teufik Velagić, Adem Gerin: Bosanski pogledi, 1963).

 

Piše: Taner Aličehić, Al Jazeera

Previous Corn Flips - Fabrika Majevica Srebrenik povećala promet za 100, a broj radnika za 50 posto
Next U Vijećnici manifestacija ”Sjećanje”: Dan otvorenih vrata

You might also like

HISTORIJA

Kosovski mit

-Već vas vidimo da ste se naoštrili i da jedva čekate da otkrijete gdje je tu greška na temu tako važne stvari kao što je Kosovska bitka. A onda i po

NAŠI DANI

Praznik u Vrbanjcima: Bitka za bosanski jezik i(li) za čast civilizacije

Da li iko može zamisliti tu snagu, taj bunt, koji raste u ovoj djeci, uvjerenoj da su upravu. Ta snaga je još veća, ona je civilizacijskih razmjera, jer ih njihovi

BLOG

Novi pokušaj rehabilitacije četnika u RS-u

Na planini Kozari, tačnije platou Mrakovice gdje se nalazi spomenik učesnicima Bitke na Kozari, danas će biti obilježen Dan borca. Odnosno, obilježit će se dan dizanja ustanka protiv fašističkih postrojbi