Ivan Štraus – arhitekta koji je gledao rušenje i ponovno građenje svojih objekata

Ivan Štraus – arhitekta koji je gledao rušenje i ponovno građenje svojih objekata

 

Komemorativna sjednica povodom smrti uglednog arhitekte Ivana Štrausa (Kremna, Srbija, 28. juna 1928. – Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 25. augusta 2018.), čiji su brojni objekti ostali u Bosni i Hercegovini i svijetu kao zaostavština njegovog rada, upriličena je u utorak u Akademiji nauka i umjetnosti (ANU) BiH.

Sekretar Odjeljenja za umjetnost ANU BiH, književnik Abdulah Sidran koji je otvorio i vodio sjednicu, istakao je značaj koji je arhitekta Ivan Štraus imao i ulogu njegovog graditeljskog dijela koje je bilo prisutno ne samo u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, nego i svijetu.

Predsjednik Asocijacije arhitekata u BiH Dario Kristić naveo je da Štrausa nije poznavao lično, ali da je odrastao uz objekte koje je on stvorio.

On je naveo da je Štraus svojim djelom uticao na druge arhitekte u Sarajevu.

“Imao je tu nesreću da doživi da gleda razaranje svojih objekata, ali i da gleda kako se nanovo grade”, rekao je Kristić.

Ivan Štraus, rođen u Srbiji, odrastao u Banjoj Luci, započeo je arhitektonske studije u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počeo se baviti arhitektonskom djelatnošću učestvujući u arhitektonskim takmičenjima. Osvojio je oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim takmičenjima.

Među projektima koje je radio izdvajaju se zgrada Elektroprivrede u Sarajevu, Muzej vojnog vazduhoplovstva u Beogradu, Press centar na Bjelašnici koji je u potpunosti srušen tokom rata, džamija u Oranu, župna crkva u Zoviku pored Brčkog te crkve u Dubravama, Petrićevcu i na Dobrinji u Sarajevu.

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih za zgradu biblioteke i dječijeg pozorišta Banja Luka (BiH, 1974), Hotel Onogošt (Nikšić/Crna Gora – koautor Tihomir Štraus, 1982.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Republička nagrada “Borbe” za najuspjelije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini za Naselje sunca u Sarajevu…

Pripala mu je i internacionalnih nagrada za projekt Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi (Etiopija, 1964., sa Zdravkom Kovačevićem, prva nagrada), Opera u Sofiji (Bugarska, 1973., s Halidom Muhasilovićem, prva nagrada), Velika džamija, Oran (Alžir, sa Halidom Muhasilovićem, 1985., prva nagrada).

Izlagao je na domaćoj i internacionalnoj sceni. Također je i autor brojnih knjiga iz oblasti arhitekture.

 

 

Previous Ganić: 'Alija Izetbegović je poslušao Holbrookea i nije uzeo Banju Luku'
Next 829 godina povelje Kulina bana

You might also like

NAŠI DANI

Pripreme za obilježavanje godišnjice osnivanja II Korpusa ARBiH

  U povodu obilježavanja godišnjice osnivanja 2. Korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine danas je u prostorijama Vlade Tuzlanskog kantona održana konsituirajuća sjednica Organizacionog odbora za obilježavanje ovog značajnog događaja.

NAŠI DANI

Sjećanje na šehide u Memorijalnom centru u Potočarima

Memorijalni centar Potočari danas su posjetili i odali počast žrtvama genocida federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata Salko Bukvarević, potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić, zamjenik načelnika Općine Srebrenica

NAŠI DANI

Predrag Kojović: Ruske namjere prema Bosni i Hercegovini su opasne

  Predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Ivanovna Matvijenko danas je na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u svom obraćanju delegatima, rekla da se Rusija zalaže za