Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi – izgrađena 1643. godine

Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi – izgrađena 1643. godine

 

Musa-pašina džamija situirana je na lijevoj obali rijeke Jadar i puta M-19 koji vodi od Vlasenice prema Zvorniku.

Postanak i razvoj Nove Kasabe na Jadru u istočnoj Bosni usko je povezano uz ime velikog vezira i budimskog namjesnika Musa-paše.

Postanak i razvoj Nove Kasabe na Jadru u istočnoj Bosni usko je povezano uz ime velikog vezira i budimskog namjesnika Musa-paše, što se vidi iz sljedeća dva dokumenta:

-Fermana sultana Ibrahima od početka džumadel ahira 1051. (7. -16. septembra 1641. godine) i

-Musa-pašine zakladnice od početka rebiul-evela 1053.(20. – 29. maja 1643. godine (Bejtić, 1960, str. 225.-230.).

U spomenutom fermanu se kaže da se Musa-paša obratio visokoj Porti s molbom da u Bosanskom sandžaku, u nahiji Birač, u ataru sela Gojković napravi džamiju i han, i tu osnuje kasabu. U fermanu se ističe i da je tu i ranije postojao jedan han koji je izgorio, pa se putnici nalaze u poteškoćama oko smještaja i zato su prisiljeni na tom mjestu da konače po kućama siromašne raje zajedno sa kućnom čeljadi. Na taj način se uznemiruje raja i vrši nasilje, pa se zbog toga počela odatle raseljavati. Ovim fermanom se Musa-paši odobrava osnivanje kasabe na tom mjestu.

Kada je Musa-paša dobio spomenutu dozvolu, pristupio je izgradnji objekata uz prethodni otkup zemljišta. Izgradnja njegovih zadužbina dovršena je u maju 1643. godine, kada je sačinjena njegova zakladnica. U zakladnici se daju sljedeći podaci:

– Veliki vezir sultana Ibrahim-hana, sina Ahmed- hanova, i čuvar Budimske krajine (serhadi budim muhafezasinda olan), Musa-paša podigao je i zavještao:

-džamiju na granici sela Kovačić i Gojković kraju (mehalle) Jadar u Biračkom kadiluku, a Bosanskom vilajetu, u Urumeliji.

-u džamiji je ostavio i uvakufio dva velika i pozlaćena sveska Kur’ana i trinaest uvezanih drugih djela iz tefsira, hadisa, fikha i arapskog jezika, koje će čuvati vaiz i hatib ove džamije, a posuđivaće se stanovnicima kasabe na čitanje i prepisivanje. Isto je tako ostavio i uvakufio trideset komada džuzova Kur’ana.

-mekteb (mualem-hane) uz džamiju.

Dalje, za održavanje tih zadužbina, sagradio je i uvakufio sljedeće koristonosne objekte:

-dva karavan-saraja, sučelice jedan drugom, u istom mjestu,

-karavan-saraj će se davati svake godine u zakup, a novim zakupnicima daće se kao zajam iz vakufskog novca iznos od po 4000 arči kao početni kapital za rad,

-dvadeset pet dućana u istom mjestu. Zakupnina će im biti 2 akče dnevno. Novizakupnici imaju pravo na zajam od vakufa po 5000 akči kao početni kapital,

-jednu kožaru (radionicu za štavljenje kože) sa pet radnih mjesta po dužoj osi, na obali rijeke Jadar,

-vodenicu sa četiri vitla na rijeci što protiče kroz mjesto,

-jednu stupu (dinek) na istom mjestu.

 

Dalje je zavještao sljedeća dobra:

-150.000 akči,

-2 bašte i livadu sa okolištem u blizini gornjeg mjesta (Jadar), što mu darova sultan, te

-mjesto gdje će se saditi vinova loza, takođe u blizini Jadra,

-šume u Jadru,

-zemlju zvanu Ćifluk kneza Gojka u spomenutom selu Gojkovići i to dijelove toga Ćifluka koje Musa- paša posjeduje kao malikanu, te baštu i šume sa svim što tome pripada (Bejtić, 1960., str. 228.).

 Musa-pašina zakladnica za zadužbine u Jadru, kasnijoj Novoj Kasabi, sačuvala se u originalu, a nalazi se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u dosijeu vakufnama pod rednim brojem 194. Pisana je u obliku knjige u kožnom povezu. Datirana je u Budimu u prvoj dekadi rebiul-evela 1053. (20. – 29. maja 1643. godine). Na stranama 27 i 28 te 29 i 30 originala nalaze se savremeni prepisi dva fermana ranijeg datuma o Musa-pašinim posjedima u Jadru, koji se uključuju u vakuf. Prvo je ferman sultana Ibrahima kojim se dozvoljava Musa-paši osnivanje kasabe te gradnja džamije i hana i kojim se stanovništvo budućeg naselja oslobađa plaćanja poreza. Drugi ferman je izdao isti sultan, s tim što je ferman datiran nešto kasnije i predstavlja carsko naređenje da se odredbe iz prethodnog fermana moraju tačno sprovoditi. Autentičnost teksta u čitavom rukopisu garantuje žig budimskog kadije (Bejtić1960., str. 226,227).

Nakon izgradnje objekata Musa-pašine zadužbine, otpočeo je u ovom naselju novi život, koji je pomalo počinjao dobijati karakteristike zanatskog naselja i stambenih objekata. O životu i stanju razvoja tog mjesta oko dvadeset godina poslije osnivanja piše M. Quiclet koji je prošao tim dijelom Bosne na putu iz Mletaka u Carigrad. «…a odatle prođosmo ravnicom Kraljevo polje i prešav dva puta rijeku Jadar koja se može svuda pregazit, večerali smo i noćili, da se malo odmorimo od našeg tereta i njegove cijene u nekom trgovištu zvanom Jadar, po imenu ove rijeke koja po sredini ispod lijepa kamena mosta protiče, u nekom hanu zvanom Musa-pašinog han.» (Truhelka, 1905. str. 435).

Musa-pašina džamija je do 1992. godine bila jedini sačuvani objekat od svih onih koje je ovaj vakif podigao u Novoj Kasabi. (Džamija je obnovljena 2010. godine.)

Musa-paša je bio domaći čovjek, rodom iz Vikoča kod Foče, iz porodice Vehabegovića. Najprije ga susrećemo kao silahdara sultana Murada IV, a 1630. godine postao je namjesnik Egipta. Kasnije je bio član carskog divana i tri puta namjesnik u Budimu gdje je 1643. godine napisana njegova vakufnama za zadužbine u Novoj Kasabi. Godine 1645. imenovan je admiralom turske mornarice i na toj dužnosti je 22. januara 1647. godine poginuo. Ostavio je svoje zadužbine i u Budimu, Beogradu i Tuzli.

 

Previous Prezentovana urbanistička studija za izgradnju turističko – rekreativnog centra Bijambare
Next Završena izgradnja vještačkog jezera na Bjelašnici

You might also like

SPORT

Drugi ‘Stolački cener’ okupio više od 600 trkača

Više od 600 trkača okupilo se u subotu na drugom “Stolačkom ceneru”, trci od 10 kilometara duge rute kroz najljepše dijelove Stoca. – Zadovoljstvo mi je što danas prisustvujem drugom

BH RAZGLEDNICA

Procvjetao turizam u USK: Kapaciteti popunjeni do maksimuma

Turizam se u Bosni i Hercegovini polako vraća na velika vrata. Osim ublažavanja mjera koje su donesene s ciljem suzbijanja širenja pandemije koronavirusa, na veću posjećenost utjecale su i visoke

BH RAZGLEDNICA

Turisti očarani Mostarom: Most kao iz bajke, rijeka oduzima dah

  Dolaskom toplih dana u Mostaru je počela turistička sezona. Autobusi turista, mahom stranih, dolaze posjetiti grad na Neretvi. U Mostaru im se sviđa sunce, klima, rijeka Neretva, a zatečeni