Hercegovina ‘vrvi’ ostacima ilirskih stepenastih piramida

Hercegovina ‘vrvi’ ostacima ilirskih stepenastih piramida

 

Da područje Hercegovine, zajedno s većim dijelom Dalmacije te Crne Gore, obiluje ostacima prapovijesnih kamenih tumulusa ili gomila, već je dobro poznata činjenica – navodi se na blogu Megaliti Hercegovine.

Osim što ova, ustvari neizmjerna, količina drevnih prapovijesnih kamenih ostataka predstavlja naširoko poznatu činjenicu, ovi zanemareni i vrlo malo istraženi prapovijesni objekti predstavljaju jedan neporecivi vizualni kulturno-povijesni graditeljski marker, pa i svojevrsni brend južno-dinaridskog prostora od Istre na sjeveru, preko Dalmacije i Hercegovine u sredini, pa sve do Crne Gore na jugu.

Nažalost, svi oni koji rade u turističkom sektoru, ili su po opisu posla nadležni za ovaj segment povijesne baštine, uključujući i domaću arheološku struku, dosada nisu gotovo ništa napravili kako bi se ovaj neporecivo najbrojniji vid povijesne graditeljske baštine na ovim našim prostorima, adekvatno valorizirao i promovirao kao jedan atraktivan i jedinstveni brend ovog područja.

A da potencijal turističkog te kulturno-povijesnog brendiranja ovih kamenih prapovijesnih monumenata ima ogroman temelj, pokazuju najnoviji autorovi terenski uvidi i otkrića posljednjih nekoliko godina, u kojima je na svjetlo dana proizašla činjenica da brojni naizgled ‘grubi’ kameni tumuli nisu tek tako obične nasute gomile već se radi o izvorno fino izgrađenim i ozidanim piramidalnim objektima.

Kroz mnogobrojne detaljne terenske preglede, došlo je se do vrlo zanimljive spoznaje, da osnovna odnosno izvorna arhitektura ovih prapovijesnih kamenih objekata ima oblik svojevrsnih stepenastih piramida. A da nije riječ o filozofiranju ili pukom pretpostavljanju, neporecivo nam dokazuju, primjeri tzv.mostarskih ilirskih piramida, jedne iznad Raštana, te druge u Rodoču kod Hidroelektrane Mostarsko Blato, na kojima se kristalno jasno mogu i dan danas zapaziti očuvani izvorni stepenasti kameni zidovi koji se od baze prema vrhu sužavaju i skraćuju.

Među njima valja posebno izdvojiti ‘stepenastu piramidu’ iznad Raštana na brdu Orlac koju je još prije više od 30 god.tadašnjoj stručnoj i široj javnosti prezentirao i opisao vrijedni hercegovački istraživač Petar Oreč. Za ovaj ‘jedinstveni’ arheološki objekt tada je naveo pretpostavku da se radi o prapovijesnom svetištu sunca odnosno o solarnom svetištu, a moguće čak i nekoj vrsti drevnog žrtvišta. I zaista pravo čudo predstavlja sama činjenica da su se nakon više od 3600 godina, od kad prema keramičkim i ostalim pronalascima datira ova ilirska piramida, još uvijek u svom izvornom obliku očuvali fino izgrađeni stepenasti kameni zidovi sa jugoistočne strane ove građevine.

Nakon ponovnog predstavljanja ovog mostarskog prapovijesnog monumenta široj hercegovačkoj javnosti putem lokalnih medija,internetskih portala i radija, prije 3 godine, u međuvremenu je do danas na širem hercegovačkom, a posebice južnijem, prostoru, razotkriveno pravo mnoštvo ogromnih kamenih tumulusa u kojima se i dan danas naziru izvorne stepenaste kamene konstrukcije, odnosno fino izgrađeni zidovi.

Nadalje, autor ovog bloga, razotkrio je da se gotovo sve takve specijalne ili jedinstvene kamene građevine u obliku stepenastih piramida nalaze isključivo na uzvišenijim dijelovima, odnosno na vrhovima, rubovima ili padinama većih i manjih uzvišenja. Nakon navedenih promoviranih ‘mostarskih piramida’, pronađene su te na ovom blogu objavljene, još i ilirske stepenaste piramide kod Ljubuškog (Vitina-brdo Zelengora), kod Gruda, te u zaleđu Neuma (Dobrovo – brdo Trovor). No, u okviru toga jako je bitno naglasiti, da ove objavljene i prezentirane ilirske piramidalne građevine sačinjavaju možda svega oko 1 posto udjela u odnosu na sveukupan broj tumulusa-piramidana prostoru Hercegovine.

U nastavku istraživanja i rekognisciranja terena spoznalo je se i to da najveći broj njih se krije na prostoru južnije, donje ili niske Hercegovine na području od Gruda na sjeveru pa do Neuma i Ravnog na jugu. Najnovije autorovo otkriće koje se opisuje u ovom radu, otkriva nam jedan, ne samo prostorno-geografski izuzetak, već i jedan jedinstveni prapovijesni ilirski monument, jednu kolosalnu prapovijesnu ‘gomilu’ koja je ustvari sve samo ne gomila, te koja po svemu sudeći predstavlja jednu od najvećih arheoloških senzacija u BiH, i šire.

Dobrinjska ilirska stepenasta piramida sjeverno od Širokog Brijega

Radi se o, prije 3 godine prezentiranoj razotkrivenoj, prapovijesnoj ”gomili” u selu Gornji Crnač kod Širokog Brijega, tada opisanoj kao ‘širokobriješki Daorson’. Naime, najnovija autorova otkrića pokazuju nam jednu nevjerojatnu činjenicu, ustvari sklop činjenica, koje otkrivaju i dokazuju da se ovdje, visoko u planinskom pojasu sjeverno od Širokog Brijega, nalazi monumentalna prapovijesna građevina u obliku stepenaste piramide koja je stara oko, pa i više od, 4000 godina.

Previous Predstavljena knjiga 'Epitafi bosanskih duša' autora Nenada Tanovića
Next Hrvatska neiskrena politika doživjela diplomatski poraz u Parizu

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Bihać: Privatni muzej Osmana Sulića

  Entuzijast i nekadašnji pripadnik 5. korpusa ARBiH, Osman Sulić, i ove godine, povodom manifestacije Noć muzeja, otvorio je vrata Spomen sobe sa eksponatima, posvećene ratnim godinama.   -Volio bi

BH RAZGLEDNICA

Behram-efendijina džamija među najstarijim na području Banjaluke

  Behram-efendijina ili Behram-begova džamija u banjalučkom naselju Novoselija, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, prema mnogim podacima najstarija je džamija na ovom području. Sagradio ju je Behram-efendija 1560. godne, a

NASLIJEĐE

Vrlo rijetki eksponati pod okriljem Muzeja Gazi Husrev-begove biblioteke(VIDEO)

  Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke obogaćena je za još jedan kulturni sadržaj koji krasi i upotpunjava njenu višestoljetnu tradiciju, a to je Muzej sa stalnom postavkom lijepih i vrlo