Procvat maslinarstva u Hercegovini: Uzgoj maslina trend i posao od kojeg se može živjeti

Procvat maslinarstva u Hercegovini: Uzgoj maslina trend i posao od kojeg se može živjeti

 

Maslinarstvo u Hercegovini posljednjih godina proživljava pravi procvat. Uzgoj maslina postao je trend i posao od kojeg se u Hercegovini, kako kažu maslinari može pristojno živjeti s obzirom na to da je tržište otvoreno i nezasićeno kvalitetnim uljem – javlja N1.

Naime, zbog vremenske nepogode u mjesecu martu stradali su maslinici, pa je ovogodišnji urod znatno slabiji.

Berba maslina na plantaži Petka Nikolića u Stocu privodi se kraju. Njegov maslinik broji oko 300 stabala. Limitirajući faktor je voda, priča Nikolić. Urod bi kažu bio bolji da postoji sistem za navodnjavanje.

“Masline su zdrave, nisu od nametnika napadnute. I prva tura koja se samljela, preradila dobar je radman, postotak ulja u maslinama, a što je najbitnije kvalitet ulja je dobar jer su masline zdrave, e da je bilo navodnjavanja bilo bi bar duplo roda”, kazao je Petko Nikolić, maslinar.

Ove godine očekuje oko tonu maslina, iako bi ih u punom rodu bilo oko pet tona. Posla oko sadnje, uzgoja, zaštite i berbe maslina je , kaže, mnogo, ali kvalitet konačnog proizvoda osigurava dobru cijenu na tržištu, kao i relativno laku prodaju finalnog proizvoda.

“Treba imati ljubavi za masline, prave ljubavi, to je voćka koju s majkom upoređuju. Ko se ne pazi ona opet primi gospodara, dok je vinova loza kao žena, ako joj ne dođeš na vrijeme, ona te otpiše, zato je maslina sveta biljka”, istakao je Petko Nikolić, maslinar.

Iz stolačkog udruženja Hercegovački plodovi mediterana kažu više je faktora utjecalo na urod, kao što su kasni mrazevi i bolesti.

“Da je urod mogao biti bolji, jeste, a tome je pogodovao mraz u trećem mjesecu, gdje su neke masline već bile krenule, tako da su došli minusi i usporili su to, odnosno bilo je dosta uništenih stabala, rodnih grana, a dosta tome je doprinijela i mediteranska maslinova muha koja je napravila dosta štete po maslinicima”, naglasio je Zoran Raič, Hercegovački plodovi mediterana.

Poticaj za sadnju maslina jesu i tri uljare na području Hercegovine. Uljara u Stocu, dar je Italijanske vlade, a Stočanima je od velikog značaja, s obzirom na to da na ovom području ima oko 6 do 7 hiljada sadnica maslina, i pretežno je to oblica. No značajna je i maslinarima i iz drugih mjesta. Vlaho je u stolačku uljaru stigao iz sela Broćanac u općini Neum. Selo je to koje nazivaju pravom bh maslinarskom oazom. No ni tamo nisu zadovoljni ovogodišnjim urodom.

“Zima nam ih je odnijela, a masline su počele rano vegetirati, tako da su nam stradale, slabo su beharale uopće, nismo ih imali mnogo, ali nadat se da će iduću godinu biti bolje”, naglasio je Vlaho Matić, maslinar iz Neuma.

O prisutnosti masline svjedoče i toponimi, poput naselja Masline u stolačkoj općini. Stolac ima možda i najdužu tradiciju u proizvodnji maslinova ulja u Hercegovini. O tome ne samo da svjedoči naziv sela Masline nego i stari maslinik u tom naselju, s oko 1000 stabala, koji kako se pretpostavlja potiču iz vremena Ali-paše Rizvanbegovića.

Previous Mostar: Tabhana kao svjedok nekad najjačeg esnafa
Next Toronto: Irfan Mirza održao čas bosanskohercegovačke historije

You might also like

Ekonomija/Biznis

“KRIVAJA” – TVORNICA MONTAŽNIH KUĆA DOO ZAVIDOVIĆI: Zahvaljujući kvalitetu uspješno posluju na tržištu zapadne Evrope i Skandinavije

Generalni direktor Krivaja – Tvornice montažnih kuća iz Zavidovića Ismet Mujanović u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o poslovanju u tekućoj godini, o problemima sa kojima se Tvornica

MADE IN BOSNIA-387

Vlada dala saglasnosti za izgradnju tri vjetroelektrane u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je, na sjednici održanoj 18.3. u Mostaru , prethodne saglasnosti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za izdavanje energetskih dozvola za više privrednih društava.

Ekonomija/Biznis

“Madi” otvorio najveću klaonicu peradi na Balkanu

Firma “Madi” je zvanično otvorila dugo najavljivanu klaonicu peradi u Tešnju, vrijednu 14 mil KM, dok je ukupna vrijednost investicije 20 mil KM. Površina kompleksa iznosi 21.500 m2. Naime, kapacitet