Historija Bosne i Hercegovine u djelima akademika Galiba Šljive (Video)

Historija Bosne i Hercegovine u djelima akademika Galiba Šljive (Video)

 

Društvo historičara Tuzla i Akademija društveno-humanistipčkih nauka Tuzla organizirali su jednodnevni naučni skup naziva ”Historija Bosne i Hercegovine u djelima akademika prof. dr. Galiba Šljive.” Uz to su promovirana i dva časopisa, 8. broj ”Saznanja” i prvo izdanje časopisa ”Coser”.

O bogatom opusu akademika prof. dr. Galiba Šljive na naučnom skupu su govorili historičari iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Kako su naznačili, nemjerljiv je doprinos akademika Šljive istraživanju Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću, a koju je opisao u 21 monografiji.

Promatraju li se samo određeni novinski napisi koje je akademik Šljivo pronašao u evropskim arhivima, da se zaključiti kako današnji trenutak konotira s vremenom od prije dva stoljeća.

Promovirana su i dva časopisa, i to: prvo izdanje časopisa ”Coser” čiji je izdavač Akademija društveno-humanističkih nauka Tuzla, te 8. broj časopisa za historiju ”Saznanja”, u izdanju Društva historičara Tuzla.

Videoprilog rtvtk:

 

Previous Dragoj Bosni i Hercegovini iz Fojnice
Next Lavić: Pred očima evropske javnosti Hrvatska je postala primjer smiješne imitacije moći

You might also like

HISTORIJA

Grad Sokol u Konavlima

Jedna od pretpostavki je da su ga sagradili Bosanci, tj. Tvrtko I poslije zauzimanja Konavala 1377. godine. -Područje Konavala, takozvani “misir Dalmacije”, nalazi se između Dubrovnika i Herceg Novog i

KULTURA I UMJETNOST

Izložbom posvećenom Maku Dizdaru otvara se ‘Zeničko proljeće 2017.’

Tradicionalna 22. Međunarodna kulturna manifestacija “Zeničko proljeće 2017.” bit će otvorena večeras izložbom “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” u Muzeju grada Zenice.   Ova izložba predstavlja prvi događaj u sklopu

SEHARA

100 godina od smrti Muse Ćazima Ćatića: Velikan kojem je na dženazu došlo – pet ljudi

Danas je Ćatić kanonski pjesnik bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, jedno od najpriznatijih imena našeg pjesništva. Ali, nije uvijek bilo tako… Dugo je trebalo da direktor hotela Evropa, Mađar Stefan Merc,