Ena Zolić: Rođena u Njemačkoj, nakon studija dolazi u Bosnu da pokrene posao na očevom imanju

Rođena je i odrasla u njemačkom gradu Stuttgartu, a po završetku gimnazije odlučila je upisati Poljoprivredni fakultet u Nürtingenu. Trenutno je završna godina te piše diplomski rad na temu uzgajanja lješnjaka, a stečeno znanje planira po okončanju studija primijeniti upravo u našoj zemlji.

“Imam 23 godine, rođena sam i odrasla u Stuttgartu, a nakon završene gimnazije upisala sam Agronomski fakultet u Nürtingenu. Trenutno  pišem svoj diplomski rad i imam još malo predavanja i ispita. U slobodno vrijeme se bavim sportom, trčala sam više puta polumaraton, igrala nogomet za ekipu sa fakulteta i pomalo sviram gitaru”, govori na početku razgovora za portal Radiosarajevo.baova mlada i ambiciozna djevojka.

Od malih nogu voli prirodu i životinje, a kako priča, bavila se godinama jahanjem. Na pitanje kada se rodila ljubav prema poljoprivredi, Ena nam odgovara:

“Moj otac posjeduje u Bosni i Hercegovini više hektara obradivog zemljišta koje sam oduvijek željela obrađivati, a po završetku studija upravo će to biti ono što najviše volim raditi. Kod mog dida mi je bilo najljepše. Uvijek je imao životinje, lijepu prirodu koja ga okružuje i, zapravo, sve ono što mene čini sretnom. Tokom školovanja i studija bila sam u mnogim zemljama – od Španije do Turske, ali je meni u Bosni najljepše“, iskreno priča Zolić.

Istraživanje zemljišta i tržišta

Ova mlada, entuzijastična i nadasve hrabra djevojka za lješnjake se odlučila nakon detaljne analize zemljišta i tržišta. Zanimalo nas je zašto se odlučila za lješnjak?

„Mnogo sam razmišljala i analizirala tržište, kako naše tako i strano, te sam ustanovila da mi u BiH proizvedemo samo oko 10 posto lješnjaka od ukupnih potraživanja, a ostatak se uvozi po prilično visokoj cijeni. S obzirom na to da je Turska najveći svjetski proizvođač lješnjaka (45%) a uzimajući u obzir promjene klime, tj. Turska već ima problema sa susamom, oni će u budućnosti sve teže moći uzgajati lješnjake što će imati za posljedice visoke cijene i tu vidim šansu za naša područja. Prošlih godina je cijena kilograma lješnjaka na svjetskom tržištu bila sedam eura, a ima naznaka da bi ove godine mogla biti i do 60 posto veća”, pojašnjava nam.

S obzirom na to da je Ena još uvijek studentica, uspjela je, kako kaže, uskladiti obaveze na fakultetu u Njemačkoj i pripremu zemljišta u Bosni i Hercegovini.

„Najveći dio posla sam ‘odradila’ u augustu i septembru, za vrijeme raspusta, a paralelno sam učila za ispite koji su bili krajem oktobra. Prije nekoliko dana sam ponovo došla u Bosnu. Sad je upravo sadnja na redu pa kad to završim idem ponovo na fakultet i onda… puna koncentracija do proljeća”, otkriva nam Zolić.

Klima i nadmorska visina odgovarajući

Prije dvije godine Ena je prvi put uzela uzorak zemlje i poslala u Njemačku na Poljoprivredni institut u Karlsruhe, kako bi vidjela kakav je kvalitet zemlje, a pararelno je, kako je ranije navela, istraživala tržište. Analiza je pokazala da se uz minimalna ulaganja zemljište može urediti upravo tako da odgovara sadnji lješnjaka.Također su klima i nadmorska visina odgovarajući.

“Nakon tih radova sam ponovo vršila analizu zemljišta u Zavodu za poljoprivredu u Bihaću kako bih provjerila u kojoj su količini hranjive tvari u tlu”, ističe naša sagovornica.

Prvi plodovi

Kako kaže, za početak očekuje manje količine plodova, odnosno oko 0,5 kilograma po stablu. Njene sadnice su trogodišnje i prvi urod očekuje za dvije godine, čije će se količine iz godine u godinu povećavati.

“Za desetak godina očekujem puni prihod po stablu od sedam do 10 kilograma, a ja imam 250 stabala”, rekla je na kraju razgovora za naš portal mlada Ena Zolić, kojoj želimo mnogo uspjeha u njenim planovima.