Senegal od Francuske traži povrat historijskih spomenika. Bosansko blago rasuto po cijelom svijetu

Vlada Senegala traži da joj budu vraćeni svi artefakti, odnosno historijski spomenici, koji se trenutno nalaze u muzejima u Francuskoj, a koji su ukradeni i odnoseni iz te afričke zemlje tokom kolonijalnog perioda, javlja Anadolu Agency (AA).

Abdou Latif Coulibaly, ministar kulture Senegala, novinarima je kazao da će Vlada te zemlje učiniti sve što je potrebno kako bi artefakti, koji pripadaju Senegalu, bili vraćeni u zemlju.

Dodao je da će u najskorije vrijeme započeti razgovore o ovoj temi i s francuskim vlastima.

Napomenuo je kako ne znaju tačaj broj historijskih spomenika i artefakata koji se nalaze u muzejima u Francuskoj.

“Ako se radi o 10 hiljada artefakata, svih 10 hiljada ćemo vratiti”, rekao je Coulibaly.

Cilj je da djela i artefakti, koji bi bili vraćeni iz Francuske, budu izloženi u “Muzeju crnih civilizacija” koji će naredne sedmice biti otvoren u Dakaru, glavnom gradu Senegala.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je ranije izjavio da će njegova zemlja vratiti historijske spomenike afričkog porijekla iz kolonijalnog perioda.

Istakao je da će u prvoj fazi biti vraćeno 26 artefakata otetih iz Benina tokom kolonijalnog perioda.

Historijsko blago iz Bosne i Hercegovine rasuto po cijelom svijetu

Prema raspoloživim podacima historijsko blago koje je na ovaj ili onaj način otuđeno iz Bosne i Hercegovine danas se nalazi rasuto po cijelom svijetu, a tamo se našlo na razne načine, izjavio je prije par godina u razgovoru za Fenu historičar prof. dr. Enver Imamović.

Po njegovim riječima, nestajanje i pljačkanje bosanskohercegovačkog kulturno-historijskog i umjetničkog blaga započelo je još padom Bosne pod Tursku, kada su opljačkani dvorovi velikaša i onovremeno bosanske prijestonice Bobovca. Nakon toga nestajalo je i pljačkano u brojnim ratnim vihorima, kao naprimjer 1667. kada je opčjačkano i spaljeno Sarajevo, što je učinio austrijski general princ Savojski.

Prof. Imamović priča kako su tom prilikom opljačane sve sarajevske džamije, tekije, kuće građana, crkve. Katoličko stanovništvo koje se povlačilo s austrijskom vojskom nosilo je sve iz onovremenih crkava. Isto se dešavalo kasnije nekoliko puta, a posebno okupacijom Austrije 1878. godine, kada je između ostaloga opljačkano blago i umjetnine Husein-bega Gradaščevića – na stotine komada skupocijenog oružja, nakita, dukata itd.

– Postoji tačan popis šta je sadržavala pljenidba od austrijskih vojnih vlasti. To se danas nalazi u Austriji, što u državnim muzeijima što u privatnim zbirkama – kaže prof. Imamović.

Arhivski podaci pokazuju da su dvorovi velikaša, a posebno kraljevski dvor, sadržavali ogromno materijalno i kulturno-historijsko blago. Tu su spadali: arhivi, biblioteke, umjetnine koje su ukrašavale dvorane, trofejno oružje, a onda materijalno blago: riznice s blagom, nakit, itd. Dubrovački historičar Orbini iz 16. st. piše da je sultan, pored ostalog blaga u kraljevskoj riznici na Bobovcu zaplijenio i milion dukata.

– Može se zamisliti šta je svega tu bilo i šta se sve slilo kroz 600 godina, koliko je trajalo bosansko kraljevstvo. Turski historičar Dursun-beg, koji je pratio sultana tokom osvajanja Bosne, zapisao je “da se u Bosni našlo blaga božijeg” – naveo je prof. Imamović.

Prema raspoloživim podacima blago koje je na ovaj ili onaj način otuđeno od Bosne danas se nalazi rasuto po cijelom svijetu. Tamo se našlo na razne načine, što ratnom pljačkom kojom je Bosna bila izložena kroz čitavo razdoblje srednjeg vijeka (od križara i inkvizicije) a onda od Ugarske i drugih bližih i daljih država.

– To blago, kao što su vjerske (bogumilske) knjige, trofejno oružje, nakit, umjetničke slike, arhivska građa i drugo, danas se nalazi od Dablina u Irskoj pa preko Berlina, Beča, Štutgarta, Budimpešte, Moskve, Petersburga, Kijeva, Sofije, Carigrada, Ankare, Beograda, Skoplja, Zagreba, Ljubljane, Rima, Ljubljane, Venecije, Napulja itd. Za sve predmete postoje podaci u kojem se gradu što nalazi, kada je tamo dospjelo i kako – istaknuo je.

Odgovarajući na pitanje postoji li ikakva šansa da Bosna i Hercegovina vrati svoje blago, prof. Imamović navodi da je prije nekoliko godina bio na čelu projekta koji je imao za cilj da se prikupe svi podaci koji se odnose na naše blago rasuto po svijetu.

– Evidentirali smo na stotine što knjiga, povelja, umjetničkih slika, vjerskih rukopisa, nakita i drugog, s tačnim podacima o svakom predmetu, s njihovim slikama i inventarnim brojevima ustanove u kojoj se nalaze. Rezultati istraživanja su predati Ministarstvu kulture FBiH, ali nije nikada bilo nikakve reakcije s te strane. Predložili smo i način kako neke od tih predmeta vratiti, čak je pokazana dobra volja nekih od onih kod kojih se nalaze ti predmeti, ali naša strana za to nema interesa. Čak je bio pripremljen povrat Povelje Kulina-bana, ali je i to ostalo bez reakcije – kazao je.

U razgovoru Imamović kaže da s obzirom na to da s državne strane nema ama baš nikakve brige za istraživanja i očuvanje historijskog blaga, sve je spalo na savjest i entuzijazam onih koji rade u muzejima, arhivima, bibliotekama, institutima, galerijama itd.

– Jedini koji svojski rade s državne strane jeste Državna komisija za nacionalne spomenike, i to u smislu što ih zakonski osigurava od nestanka. Druga strana, i jedina koja se materijalno brine za blago, jesu vjerske zajednice, koje, uglavnom invenstiraju u istraživanje, revitalizaciju i očuvanje vjerskih objekata (džamija, tekija, crkava i samostana) – zaključio je prof. dr. Enver Imamović