Adil Zulfikarpašić, borac protiv fašizma i borac za slobodu naroda – najpoznatiji bošnjački politički emigrant

Adil Zulfikarpašić, borac protiv fašizma i borac za slobodu naroda – najpoznatiji bošnjački politički emigrant

 

Prošlo je ravno deset godina od smrti Adila Zulfikarpašića, najintrigantnije i najzanimljivije političke ličnosti Bosne i Hercegovine druge polovine dvadesetog vijeka, kako mnogi historičari i savremenici vole atribuirati Zulfikarpašićevu pojavu – piše Al Jazeera.

A takvo mišljenje ne smije čuditi jer je Zulfikarpašić uspio u jednoj osobi utjeloviti toliko mnogo ponekad i kontradiktornih različitosti. Deklarirani antifašist, revolucionar i partizan, a zatim i najpoznatiji bošnjački politički emigrant Zulfikarpašić je bio osoba koja se vratila u Bosnu i Hercegovinu u njenim najtežim historijskim trenucima, ali ne da bude pasivni posmatrač tok nemilog kotača povijesti nego da bi se svojim sposobnostima i znanjima aktivno uključio u stvaranje nove političke stvarnosti.

Ono po čemu se Zulfikarpašić već u 60-tim godinama prošlog stoljeća izdvajao jeste činjenica da je prvi uspio bošnjačku emigraciju učiniti vidljivom i prepoznatjivom kaže historičar iz Sarajeva Amir Duranović. Osnivanjem časopisa i pokretanjem niza kulturnih aktivnosti Zulfikarpašić se nameće kao najvažnija osoba u emigraciji koja kontinuirano i sistematski radi na afirmaciji bošnjaštva kao političko – nacionalne ideje.

„Jedna epizoda burnog emigrantskog života gdje se on u jednoj šarenoj strukturi jugoslavenske emigracije uspio definirati i izdvojiti bošnjačku emigraciju da prvi put bude prepoznatljiva. U tom pogledu se izdvajaju 1960-te godine u kojima je Adil Zulfikarpašić kao pokretač, urednik, autor i izdavač časopisa Bosanski pogledi na pravi način definirao poziciju Bošnjaka u emigraciji ali i poziciju Bošnjaka prema Jugoslaviji i to je naročito važno povezivati dakle sve ono što je on radio u emigraciji, što se dešava u BiH, odnosno u Jugoslaviji u to vrijeme. Jer kao što znate tada se unutar Jugoslavije mijenjao taj odnos prema Muslimanima, zvaničnim priznanjem muslimanske nacije a onda se otvorio prostor da Zulfikarpašć iznosi, argumentira i brani svoje teze koje je decenijama branio a to je stav o bošnjaštvu kao jedinom ispravnom nacionalnom identitetu“.

SDA i MBO

Duranović dalje pojašnjava kako se Zulfikarpašićevo političko djelovanje tu ne završava i on se koncem 90-tih vraća u Jugoslaviju kako bi učestvovao u demokratizaciji zemlje. Politički je i društveno aktivan a znanja stečena u emigrantskom životu koristi kako bi pomogao osnivanju stranaka u Bosni i Hercegovini.

„Nakom sloma komunističkih zemalja Adil Zulfikarpašić se vraća u Sarajevo, aktivno učestvuje u demokratskim procesima i u procesu opće demokratizacije ne samo na širem južnoslavenskom prostoru, odnosno jugoslovenskom prostoru nego vrlo konkretno pomaže i u demokratizaciji odnosa među Bošnjacima, dakle na način da poslije stvaranja SDA on sam lično pokreće svoj politički projekat MBO. Naravno, to je stranka koja je nastala u jedno nepogodno vrijeme, veoma kratko pred održavanje prvih izbora poslije komunizma i zato politički rezultati koje je ta stranka imala nisu bili nešto naročito značajni i to je samo jedna dimenzija njegove biografije“.

Zulfikarpašić je svoje političko djelovanje počeo još u godinama kada je živio i djelovao kao politički emigrant kaže historičar iz Sarajeva Admir Mulaosmanović navodeći kako je svoje političke ideje prvo nastojao realizirati kroz Stranku demokratske akcije (SDA) a zatim i kroz vlastiti autonomni politički projekat MBO.

„Zapravo je veoma veliki značajna uloga Adila Zulfikarpašića u formiranju SDA jer već 1989. razgovori u Švicarakoj i Francuskoj konkretno u Parizu, ne samo između Izetbegovića i njegovih saradnika i Adila Zulfikarpašića nego i dio druge demokratske javnosti i jugoslavenske emigrantske javnosti koji su razmatrali pitanje osnivanje stranke i zapravo su stali na stanovištu da se treba formirati građanska stranka unutar muslimanskog, odnosno bošnjačkog političkog bića. Sve ono što kasnije ide znamo da je SDA imala veliku podršku, idejnu i dobrim dijelom i materijalnu. Naravno, kada govorimo o MBO znamo da je ona nastala nakon sukoba koji se pojavio u drugoj polovini septembra 1990. i uloga Adila Zulfikarpašića je zapravo presudna i najznačajnija u stvaranju stranke iako je on imao podršku nekoliko vrlo vrijednih intelektualaca ali zapravo on je bio taj koji je donio konačnu odluku da se formira MBO“.

Bogat i zanimljiv život

Zbog svog bogatog političkog naslijeđa i veza koje je decenijama njegovao sa predstavnicima srpskih emigracijskih grupa Zulfikarpašić je bio logičan izbor osobe koja će pokušati da sklopi tzv „bošnjačko – srpski“ sporazum. Taj je pokušaj „propao“ iz niza objektivnih razloga kaže Mulaosmanović.

„Pošto su izbori bili blizu i formiranje MBO nije polučilo rezultat koji je Zulfikarpašić očekivao, jer su samo dvojica predstavnika ušli u skupštinu Bosne i Hercegovine. On je ostajao u čitavom tom vremenu kao značajni bošnjački politički predstavnik i zato pokretanje razgovora sa srpskom stranom nekako ima smisla da je došlo od njega i da se preko njega pokušalo to uraditi. Kada kažem da ima smisla da on bude taj čovjek za dogovor ima svoje razloge jer je tu radio pod patronatom Alije Izetbegovića koji mu je dao svoj pristanak da se uđe u te predgovore. Adil Zulfikarpašić je već u Švicarskoj imao sa grupom Oslobođenje prosrpskom političkom emigrantskom organizacijom imao neki načelni dogovor, što se tiče odnosa među narodima i među republikama, tako da je logično bilo da on bude taj koji će pokušati ishodovati taj historijski politički sporazum“.

Izvan političkog djelovanja Adil Zulfikarpašić je bio čovjek bogatog i zanimljivog života i čovjek koji je u jednoj osobu objedinio praktičnog tehnokratu i političkog mislioca, kaže profesor Hilmo Neimarlija navodeći kako je Zulfikarpašić prešao put od ratnog revolucionara do borca protiv totalitarnih režima.

„Adil Zulfikarpašić je bio politički angažiran, imao je vlastitu političku misao koju je angažirano zastupao i praktički realizirao u različitim socijalnim i civilizacijskim prilikama i u periodu dugom skoro sedam desetljeća. Posebnu važnost za nas danas ima Zulfikarpašićevo zalaganje za liberalizam, liberalnu demokratiju i politički prularizam, a naše poštovanje i aktualno uvažavanje zahtijeva izuzetna važnost činjenice da je Adil Zulfikarpašić bio plemić sa dubokim ukorjenjenjem i istodobno mladi revolucionar.

Bio je borac protiv fašizma i borac za slobodu naroda. Bio je visoki funkcioner poslije Drugog svjetskog rata koji nije prihvatio ograničenja za koju se borio i ograničenja prava na ravnopravnost naroda i zemlje kojima je pripadao i usudio se da iskorači i ode u nezivjesnost političke emigracije“.

Najveći kulturni legat Adila Zulfikarpašića svakako je Bošnjački institut koji je povodom desetogodišnjice njegove smrti organizovao u Sarajevu panel razgovor pod nazivom „Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative“.

 

Previous Gradačački Swity uspješno implementirao najnovije ISO, HACCP i HALAL standarde kvaliteta
Next Zaleđeni vodopad Skakavac, Sarajevo (VIDEO)

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

U Bihaću otvorena izložba i predstavljena knjiga „Pišem ti bosančicom“

U petak 24. februara u Gradskoj galeriji Bihać, u sklopu obilježavanja 757. Dana Grada Bihaća, otvorena je izložba i promovirana knjiga “Pišem ti bosančicom”. S obzirom na to da je

NAŠI DANI

Vehid Gunić – Dobri čovjek, Dobre zemlje Bosne

Dugogodišnji novinar, voditelj i urednik u Radio–televiziji Sarajevo, odnosno Radio–televiziji Bosne i Hercegovine Vehid Gunić preminuo je sinoć u 77. godini,. Iz Biografije… -Rođen 9. februara 1941. godine u Kozarcu.

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

U Sarajevu predstavljena instalacija “Prijedor ‘92“: Putujući spomenik koji govori o stradanju civila

Mlada umjetnica Anita Zečić danas je u Sarajevu predstavila svoju instalaciju “Prijedor ‘92“, kojom želi obilježiti 25. godišnjicu stradanja civilnog stanovništva u Prijedoru, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, javlja