Akademija povodom 26 godina postojanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, povodom 26 godina od osnivanja, održalo je večeras u Vijećnici svečanu Akademiju na kojoj su uručene zahvalnice, plakete i posebno priznanje Počasni član Vijeća laureatima Vijeća za 2019. godinu.

Akademiji su prisustvovali predstavnici bošnjačkih organizacija i instutucija iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije-Sandžaka, Hrvatske, Makedonije i Kosova, prijateljskih organizacija iz BiH s kojima Vijeće sarađuje, predstavnici državnih institucija iz BiH, akademske zajednice kao i ličnosti iz javnog, političkog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Zahvalnica Vijeća uručena je Bošnjačkom nacionalnom vijeću iz Srbije/Sandžaka, Bošnjačkom vijeću u Crnoj Gori, Mirvadu Kuriću i Avdi Huseinoviću.

Plakete Vijeća – posthumno dodijeljene su porodicama Safeta Isovića, Isnama Taljića, prof.dr. Ibrahima Pašića, prof.dr. Lamije Hadžiosmanović i akademika Nedžada Ibrišimovića.

Plakete Vijeća dodijeljene su akademiku prof. dr. Abdulahu Šarčeviću, akademiku prof. dr. Enesu Kariću, prof. dr. emeritusu Esadu Zgodiću, prof. dr. Galibu Šljivi i prof. dr. Avdi Sofradžiji. Posebno priznanje Počasni član Vijeća dodijeljeno je Nijazu Hastoru.

Predsjednik Vijeća prof. dr. Nedžad Mulabegović, u obraćanju prisutnima, poručio je da se posebnost udruženja, kakav status imaju u Bosni i Hercegovini, ogleda u činjenici da su unatoč političkim i ideološkim razlikama kao pojedinaca, uspjeli opstati na okupu kao skupina individua koja promišlja isključivo “svojom glavom”.

“Razlog je u biti veoma jednostavan – Vijeće je otvorena platforma, gdje je svako mišljenje dobro došlo, gdje se diskusije, razgovori i savjetovanja vode na bazi argumenata i činjenica, koje imaju naučnu i stručnu podlogu, i gdje je interes zajedničkog iznad ličnog, pojedinačnog interesa. Vijeće je, pored uspostavljenih regionalnih odbora Hercegovine i Srednjeg podrinja, od ove godine bogatije za regionalni odbor Bosanske krajine sa sjedištem u Bihaću”, rekao je Mulabegović.

Prema njegovim riječima, njihova društvena uloga i doprinos upravo leži u bogatsvu različitosti pojedinaca, koje svoj lični kapacitet, kredibilitet i socijalni kapital stavljaju u funkciju zajedničkih vrijednosti, koje nisu uperene protiv bilo kojeg čovjeka, naroda ili zajednice, koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju svojom domovinom.

“Naše različitosti nisu izvor naših sukoba, već naprotiv, prednost na putu euro-atlantskih integracija za koje se Vijeće u kontinuitetu zalaže. Ključni izvori sukoba iz ’90-ih godina su pogrešne velikodržavne politike susjednih država, koje su nakon više stotita hiljada ljudskih žrtava svoj epilog dobile pravosnažnim presudama sudova Ujedinjenih nacija za genocid i udruženi zločinački poduhvat. Vjerujemo da ukupnost onoga što Bosna i Hercegovina jeste, apsolutno može biti paradigma onoga čemu suštinski, barem deklarativno kroz dokumente, teži Europska unija i Vijeće Europe”, poručio je Mulabegović.

Kao poseban iskorak u programskim aktivnostima Vijeća istakao je uspostavu Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, u kojem na jednakopravan i partnerski način, participiraju Bošnjačko nacionalno vijeće iz Srbije, Bošnjačko vijeće iz Crne Gore i Koordinacija bošnjačkih županijskih vijeća iz Hrvatske.

“U vremenu koje je pred nama očekujemo da će se koordinaciji pridružiti relevantne bošnjačke organizacije iz Makedonije, Slovenije, Kosova. Ovo je po prvi put da se nakon osamostaljenja država bivše SFRJ, uspostavila institucioalna saradnja bošnjačkih vijeća. Naravno naši pravni statusi, ovlaštenja i kapacitoranosti su različiti”, istakao je Mulabegović, navodeći da su se kao prvi koraci saradnje nametnula pitanja harmoniziranja osnovnih elemenata bosanskog jezika, nacionalnih obilježja Bošnjaka kao jedinstvenog naroda bez obzira gdje živi.

Smatra da Bošnjaci, kao narod koji je autohton u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, može biti integrativni faktor u uspostavi dobrih komšijskih odnosa između svih ovih država i da su dužni iznova apelirati, da se u politički i društveni život vrati institut savjetovanja, zbog čega je ovo Vijeće u najtežim uslovima decembra ratne 1992. godine osnovano, kao instrument koji može dati samo pozitivan doprinos onima koji odlučuju, da odluke donesu u interesu velike većine građana i zajednice, a ne u interesu partikularnih interesa političkih stranaka, ili što je još očiglednije, interesu određenih povlaštenih skupina i grupacija.

“U tom smislu, i dalje stojimo otvoreni za dijalog, uz svakaku našu inicijativu s konkretnim projektima, koje ćemo delegirati prema nosiocima funkcija i vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, koji mogu odobriti sredstva za njihovu realizaciju. Unutar bošnjačkih institucija i organizacija, kao i onih s probosanskim opredjeljenjima, povest ćemo razgovor i raspravu po pitanju opravdanosti uspostave institucija ili institucije koja bi se bavila pitanjima temeljnih elemenata bošnjačkog identiteta, kao što su javne ustanove za bosanski jezik, bošnjačku književnost i sl., jer Bošnjaci su u Bosni i Hercegovini ravnopravan narod, i nije logično da se ovim pitanjima i dalje bave udruženja građana”, pojasnio je Mulabegović.

Dodao je i da je krajnje vrijeme da se trebaju formirati institucije, javne ustanove, od strane države ili njenih organa, obzirom da se radi o ključnim pitanjima identiteta jednog od naroda, koja su dugo bila, a neka su i danas, predmet višestrukog osporavanja.

Prisutnima se obratio i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka koji je podsjetio da je i sarajevska Vijećnica, u kojoj je večeras održana Akademija, zapaljena prije 26 godina.

Kako je kazao, Vijeće je osnovano u kritičnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, a u vremenu koje je pred nama podržavat će rad ove institucije.

Edhem Bičakčić podsjetio je da Vijeće ove godine slavi 26 godina postojanja.

“Naše ambicije su da ovo postane tradicionalno. Ove godine, prvi put će biti podijeljeno i priznanje za Počasnog člana. Vjerujemo da ova institucija treba da objedini sve Bošnjake, prvenstveno na prostorima bivše Jugoslavije. Danas imamo goste iz Srbije/Sandžaka, Crne Gore, Hrvatske i Kosova”, pojasnio je Bičakčić.

Izvor: AA