Skorup-kajmak uskoro prepoznatljiv bosanski brend širom svijeta

Skorup-kajmak uskoro prepoznatljiv bosanski brend širom svijeta

 

Skorup-kajmak je specifičan proizvod koji se proizvodi, uglavnom autohtonom tehnologijom na brdsko-planinskim područjima.

Na području Kraljeva Polja u Han-Pijesku, ova tradicija se i danas čuva i prenosi s koljena na koljeno. Još prošle godine žene s ovog područja organizovale su se u udruženje i pokrenule aktivnost za brendiranje ovog bosanskohercegovačkog proizvoda. Očekuju da početkom ove godine to bude realizovano.

Milanka Antonić svako jutro obiđe svoje stado. Nakon toga polako krene u staru kolibu u kojoj se pravi kajmak. Kaže, to je naslijedila od svoje svekrve.

„Gledala sam to kako svekrva godinama pravi. I onda sam ja to odlučila, vidjela da mogu. Probala i sad za sad dobro ide“ kazala je Antonić.

Da bi dobili kilogram slanog kajmaka, potrebno je 20 litara prokuhanog mlijeka, priča Milanka. U nedostatku posla, naročito mladi ljudi koji žive u ruralnim područjima, trebali bi imati motiv da iskoriste prirodu. Milanka je to učinila. Kaže, ponosna je što je članica Udruženja žena “Romanijski skorup- kajmak.”

„I na sebe sam ponosna, što sam to prihvatila da idemo dalje. Na ovaj način čuvamo tradiciju da ide dalje“ rekla je ona.

One su sad korak do cilja u procesu zaštite ovog bh. proizvoda. Imaju već dokument o zaštiti koji je izadao Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Čeka se samo žig po kome će on širom svijeta biti prepoznatljiv, ističe predsjednica Udruženja.

„To je radila moja baka i majka, ako se negdje ne zabilježi, zapiše to ide u zaborav i nestaje. Mi smo se potrudili maksimalno da ovo kako je ušlo u proces zaštite receptura ostane trajna. Tako da smo sad dobili rješenje za sve buduće generacije. To je trajno.“ kazala je Nada Maksimović, predsjednica Udruženja žena “Romanijski Skorup-kajmak”

Zbog specifičnosti u načinu izrade, te klimatskih i geografskih karakteristika zemljišta, do danas nije organizovana njegova industrijska proizvodnja. Bitno je da se na ovaj način ne čuva samo tradicija, nego se stvara mogućnost za zapošljavanje, ostanak i opstanak mnogih bosanskohercegovačkih porodica u ruralnim područjima Bosne i Hercegovine.

 

(TVSA/MiruhBosne)
Previous Od bosanskog sela Svojat do NBA visina! Skauti Nurkića otkrili zahvaljujući ocu koji je sam pretukao 14 ljudi?
Next Delkić: Bosna izdvaja manje od 1% GDP-a na odbranu - nikakav znak da smo ozbiljni po pitanjima vlastite sigurnosti

You might also like

Ekonomija/Biznis

Bosanski izvoz el. energije za tri mjeseca preko 400 miliona

Bosanskohercegovački izvoz električne energije imao je vrijednost u prvom kvartalu ove godine od 406,0 miliona KM, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, izvještava Indikator.ba. To je za 72,1

NAŠI DANI

ZA DAN DRŽAVNOSTI BiH SARAJEVO SE SPAJA NA AUTOPUT

  Radovi na izgradnji Sarajevske obilaznice privode se kraju, a kompletna moderna saobraćajnica na zapadnom ulazu u glavni grad Bosne i Hercegovine, trebala bi vrlo brzo biti u funkciji. Njenim

MADE IN BOSNIA-387

Vratili se iz Austrije i napušteno zemljište u Derventi iskoristili za uzgoj organskog bilja

Dok mnogi odlaze iz zemlje u potrazi za poslom i boljim životom, još uvijek ima i onih koji vide bogatstvo koje pruža Bosna i Hercegovina. Ivana Stjepanović, rodom iz Bijelog