Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

 

Zadnjeg vremena pripisali su se glasovi, a i novine – osobito susjedne – trubile su pried cielim svietom o budućoj sudbini Bosne, i Bošnjaka. Neka naša bratija zahtijevaše nek se njima Bosna brez ikakva ugovora, i uprav u robstvo pridade; njeki htjedoše ju uprav proždrti, i s lica zemlje dignuti, te joj jedan dio dadoše Crnojgori, a jedan Srbiji, jedan Dalmaciji, a jedan Hrvatskoj, te tako “Bosne ponosne” i spomen u vieke utrnuti.

Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato Bošnjaci nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude!

Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove “Zemaljskim”, i dopušta da se njeki zovu “Srbi” a njeki “Hrvati” umjesto da pravedno, i iskreno rekne “zemlja Bosna”, “žitelji Bošnjaci”, a njihov jezik “bosanski”.

A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine” – stoji u pismu bosanskog franjevca Antuna Kneževića iz 1885., koje je napisano u ime varcarskih, jajačkih i liskovačkih župljana, a koje je trebalo biti predano Benjaminu Kalaju, upravitelju Bosne i Hercegovine za Austrougarsku Vladu.

Previous Komšić poručio Brnabić: Granice Bosne i Hercegovine neupitne, prestanite se poigravati
Next Bosna i Hercegovina: Dok je u Sarajevu padao snijeg, Mostar obasjan suncem

You might also like

HISTORIJA

Dah kulture i burne historije u Bihaću

Bihać je tokom svog prerastanja u moderan proevropski grad prošao put satkan od brojnih promjena kulturne, vjerske i političke naravi. Piše: Fahrudin Vojić Bihać je jedan od rijetkih gradova u

HISTORIJA

Samostalni politički razvoj srednjovjekovna Bosna započela je u 7. vijeku – U temelje bosanskog srednjovjekovlja, pored slavenske, ugrađena je ilirska i avarska baština

Kada je riječ o zasebnosti političkog prostora, treba naglasiti da je samostalni politički razvoj srednjovjekovna Bosna započela u VII stoljeću i nisu ga prekinuli ni Hrvati ni Srbi svojim dolaskom

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Prije 22 godine Mostar je ostao bez svog narodnog heroja Midhada Hujdura Hujke (FOTO)

Na današnji dan navršile su se 22 godine od pogibije narodnog heroja, brigadnog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Midhada Hujdura Hujke. Hujka je poginuo 30. juna 1993. godine prilikom