Bosanska krajina, usputna stanica ili novi dom migranata sa Istoka

U Bihaću boravi više od 1.500 migranata

Među onim dijelom migranata i izbjeglica koji su Bihać prihvatili kao svoj novi grad za život je i Afganistanac Muhsin Safi. U Bihaću boravi već šest mjeseci i tu planira ostati. Neophodnu dokumentaciju za azil već je predao i nada se poslu u što skorije vrijeme. Osim toga, ovdje je upoznao i djevojku, s kojom želi graditi zajedničku budućnost – piše Avaz o ovom migrantu koji poznaje pet jezika i sada uči bosanski.

– Imam velike planove i želim ostati. Planiram da se oženim djevojkom koju sam upoznao ovdje. Kad se oženim, možda odemo u Sarajevo, jer je dosta mojih prijatelja tamo i većina ih ima posao. Ako mi odobre moj zahtjev i ostvarim prava kao i ostali građani, možda ostanem i u Bihaću. Mogao bih raditi kao prevodilac, jer poznajem pet stranih jezika. S obzirom na svoje mogućnosti, mislim da neću imati problema prilikom traženja posla. Samo želim da to bude na legalan način. Na kraju je svejedno gdje ću raditi, u Bihaću, Mostaru ili u Sarajevu – kaže Safi.

Dok čeka pozitivan odgovor na zahtjev za azil, Muhsin vrijedno uči bosanski jezik. Nakon što dobije azil, kaže, planira da pronađe posao, ali i da paralelno nastavi sa školovanjem.

Oko 130 djece iz migrantskih porodica uskoro u školskim klupama

Odgojno-obrazovni proces za djecu iz migrantskih porodica koja trenutno borave na području Bihaća i Cazina, trebao bi krenuti početkom drugog polugodišta ove školske godine – potvrdio je Adnan Kreso iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (USK), izvještavaju agencije.

– Slijedit ćemo primjer nekih drugih zemalja, koje su se prije nas našle na migrantskoj ruti, tako da ćemo početi s pripremnim detraumatizacijskim procesom. Polako ćemo tu djecu uvoditi u odgojno-obrazovni sistem, kako bismo ih kasnije zavisno od njihovog ostanka u Bosni i Hercegovini mogli uključiti u neku vrstu redovne nastave – rekao je Kreso.

Dodao je kako domovi zdravlja u Cazinu i Bihaću završavaju detaljnu proceduru zdravstvenih pregleda, dok su nastavnici koji će raditi s djecom prošli dodatnu edukaciju.

– Dom zdravlja u Cazinu već je završio detaljne zdravstvene preglede oko 30 djece osnovnoškolskog uzrasta, koja borave u prihvatnom centru ‘Sedra’. Pri kraju istog procesa je i Dom zdravlja u Bihaću, koji zdravstveno kontroliše oko 100 djece istog uzrasta u prihvatnim centrima ‘Đački dom’ u Borićima i Bira. Nastavnici su prošli posebnu edukaciju i za sve njih će biti osigurani i dodatni honorari – rekao je Kreso.

Ističe da će oko 130 djece na području Bihaća i Cazina biti uključeno u početnu fazu odgojno-obrazovnog procesa u četiri osnovne škole.

– Za njih će biti organizovan poseban nastavni program u bihaćkim osnovnim školama ‘Harmani 2’, ‘Prekounje’ i ‘Brekovica’, te u Osnovnoj školi ‘Ostrožac’ u Cazinu. Sve škole su u relativno blizu tri prihvatna centra na području Bihaća i Cazina, što će nam značajno sve olakšati. Treba istaći da će logističku podršku i sve troškove obrazovanja djece snositi međunarodne organizacije: UNHCR, IOM, Save the children i ostali – potvrdio je.

Za djecu iz privremenog prihvatnog centra “Miral“ u Velikoj Kladuši još se traži konkretno rješenje, tako da bi i oni u dogledno vrijeme mogli biti uključeni u odgojno-obrazovni proces.