Hrvati sve više kupuju nekretnine na bosanskohercegovačkim zimovalištima

Oglasnici u Republici Hrvatskoj, kako oni štampani, tako i elektronski, posljednjih mjeseci ponovo su zatrpani ponudom nekretnina iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebno apartmanima i kućama za odmor na tamošnjim skijalištima, piše Slobodna Dalmacija.

Bile su dovoljne dvije zime bogate snijegom i minusima, kao i nešto bolja ekonomska situacija, da ljubitelji skijanja i drugih zimskih radosti ponovno živnu i krenu se interesovati, ali i kupovati u prvom hrvatskom istočnom susjedstvu.

– To je tržište – kaže Željko Ajduk, vlasnik agencije za promet nekretninama u Imotskom – ponovo živnulo. Mi to vidimo prije svega po našim internetskim stranicama i klikanosti, što naravno redovno pratimo. Dok smo lani, nakon sedam-osam godina pauze, realizirali prodaju dviju ili triju kuća, ove godine, iako smo tek na njezinu kalendarskom početku, to bi moglo biti i puno više.

Imotskom i tamošnjim kupcima najbliže je Blidinje, ski-centar nastao nakon rata 90-ih. Gradnja je buknula prije 15 i više godina, ali je potkraj prošloga desetljeća došlo do krize u nekretninskom biznisu, kao i cijeloj regiji i svijetu.

Problem su dodatni bili oni administrativne naravi, jer se radi o parku prirode i nedostajali su planovi svih vrsta, kao i sređene vlasničke knjige, tako da su mnogi privatni vlasnici nakon početnog zanosa prodavali svoje nekretnine.

-Prije dvije godine stvari su krenule nabolje prije svega jer je lokalna vlast našla privatnog koncesionara za ski-centar i više nije lutrija hoće li raditi četverosjed i liftovi na obroncima Risovca između Vrana i Čvrsnice. Na Blidnju se danas tako opet gradi.

– Kada me pitate za cijenu nekretnina, tu vam nekog pravila nema. Neka prosječna cijena kvadrata zemljišta se kreće oko 20 konvertibilnih maraka, ali nije isto radi li se o placu od 200 ili 500 kvadrata, jer su veći skuplji. Što se tiče stambenih kvadrata u namještenim planinskim kućama, oni su tu negdje oko 600 maraka prosječno, dok se za roh-bau traži oko 300 KM – pojašnjava Ajduk.

Istim tempom gradilo se prije 10-ak i više godina i na Kupresu, koji kao i Blidinje nazivaju – hercegovačkim Alpama. Zbog istih razloga je stalo, ali i ponovno oživjelo.

– Sada je pravo vrijeme za kupnju nekretnine jer su cijene niže nego ikada – kaže Dragan Kupreškić, privatni investitor i nastavlja:

– Tamo na vrhuncu, 2007. – 2008. godine kvadrat se kako na Čajuši, potezu smještenom lijevo od hotela Adria-ski, tako i samom Kupresu prodavao i do hiljadu eura po kvadratu, dok je na Jahorini išao i do dvije hiljade eura. Danas na Čajuši imate kvadrat u gotovoj apartmanskoj kući i visokom roh-bau, gdje je ostalo postaviti laminat, sanitarije, vrata i konvektore za grijanje, između 350 i 470 eura. Za nekih 20 hiljada eura možete dobiti vrlo dobar apartman, što je cijena osrednje garaže u Splitu i Zagrebu.

Kupcima iz Hrvatske stjecanje nekretnina u Bosni i Hercegovini olakšano je nakon što je 2017. godine između dviju država potpisan sporazum. Više nema reciprociteta, kvota i slično, pa je dovoljna lična karta i, naravno, novac na računu. Prodaju nekretnina na skijalištima u susjedstvu, nakon početnog dvoumljenja, počele su kreditno pratiti i tamošnje banke.

– Polovica mojih kupaca su iz Hrvatske, konkretno Zagreb, Osijek, Duga Resa i naravno iz Dalmacije, odnosno Splita, Trogira, Makarske – reći će Kupreškić.

Uz isplativost ulaganja, kupce iz Hrvatske najviše muči pitanje sigurnosti i, ne daj Bože, repriza 90-ih.

– Tu vam nikakvog straha nema – odmah će nas dočekati Bane Obućina, koji na Jahorini podigao već nekoliko kuća s apartmanima za prodaju.

– I jedan od prvih kupaca u mojoj novoj zgradi bio je čovjek iz Karlovca. Zove me i dolazi puno ljudi iz Dalmacije, i to onih koji se dolje bave iznajmljivanjem. Plan im je zaokružiti posao na cijelu godinu – pola godine rentavanja na moru, pola na planini. Imam dobrog prijatelja s Korčule koji dolje drži restoran i apartmane. Kada usporedite cijene usluga, one su vam slične, s tim da je ulaganje u nekretnine na obali četiri puta skuplje – veli Obućina.

Jahorina je ipak šampion zimskog turizma u BiH, a možda i šire pa je zovu – balkanskim Aspenom. Posljedično to prate i cijene nekretnina.

– U objektu koji smo dovršavali i prodavali 2016. godine apartman od 35 kvadrata mogli ste kupiti za 42 hiljade eura. Takav isti u novoj kući danas je 20 posto skuplji. Da nema kupaca, vjerovatno bi to bilo niže, ali tržište diktira cijenu – logika je ovog investitora s Jahorine, koji kupcima nudi i vođenje posla s rentanjem dok oni ne koriste svoje apartmane.

– Nama su u januaru glavni gosti bili Dalmatinci i Vojvođani. Čini mi se da bolje od ovog ne može! Jedino je pitanje jesmo li mi dotakli gornju granicu svojih sposobnosti – pita se Obućina.

– Kada ima snijega i skijalište radi, vi od Nove godine do sredine marta teško možete naći smještaj za produženi vikend na Kupresu. Isto je, čujem, i na Blidinju. Mene ljudi posljednjih sedmica neprestano zovu i imam dojam da mi ne vjeruju kada im kažem da sam odavno bukirana – pojadala se jedna iznajmljivačica s Čajuše, koja samo Boga moli da iduća sezona barem upola bude bogata snijegom kao ova.