Bosna i Hercegovina može biti među regionalnim liderima u izvozu kornišona

Bosna i Hercegovina može biti među regionalnim liderima u izvozu kornišona

 

Bosna i Hercegovina može biti među regionalnim liderima u izvozu kornišona, smatraju realizatori projekta USAID/Sweden FARMA II. 

U Srebreniku su danas održani edukacijski treninzi za proizvođače ovog povrća i razmijenjene prakse uzgoja te informacije o agrotehničkim zahtjevima proizvodnje.

Organizatori skupa, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i USAID/Sweden FARMA II poručili su da je edukacija u ovoj oblasti važan segment ka rastu u proizvodnji i podizanju standarda kvalitete.

– U posljednjih sedam godina, uz određene oscilacije, raste proizvodnja kornišona, zbog čega raste broj domaćih poljoprivrednih proizvođača zainteresiranih za ovakva okupljanja. Trendovi posljednjih godina ukazuju i na postepenu stabilizaciju tržišta. S obzirom da uzgoj kornišona, nije dio tradicionalne proizvodnje u Bosni i Hercegovini i nije toliko rasprostranjen kao primjerice proizvodnja paprike ili paradajza, nužna je kontinuirana edukacija domaćih poljoprivrednih proizvođača. Korisno je upoznati proizvođače s agrotehničkim zahtjevima koje ova kultura traži, kao i s perspektivama koje ona pruža, posebno za male proizvođače jer se proizvodnja kornišona posebno isplati na malim parcelama – poručuju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Današnji skup o temi “Uzgoj i perspektive kornišona za bosanskohercegovačku poljoprivredu” je važan korak naprijed i nastavak okupljanja poljoprivrednih proizvođača s ciljem postizanja boljih rezultata u efikasnosti proizvodnje i dostizanju svih potrebnih EU standarda za izvoz.

– Danas smo razgovarali i o podacima vezanim za izvoz kornišona. Uradili smo osvrt na proizvodnju, analizu konkurencije i analizu tržišnih pokazatelja. Svjetska proizvodnja krastavaca i kornišona bilježi stalan porast, a Bosna i Hercegovina zauzima 20. mjesto u Evropi po proizvodnji ovih dviju kultura. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, svježi kornišoni su ključna povrtlarska kultura za izvoz i učestvuju s 32 posto u ukupnom izvozu povrća iz zemlje – dodaju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Bosna i Hercegovina izvozi oko 3.500 tona kornišona godišnje te po trenutnim brojevima, može biti jedan od regionalnih lidera u izvozu ovog proizvoda. U tom smislu, veća informiranost, povezivanje proizvođača i efikasnija proizvodnja mogu osigurati nastavak rasta proizvodnje i povećanje prihoda za male poljoprivredne proizvođače.

Previous BBC objavio tekst o čuvenoj bosanskoj poslastici
Next Bosanski ćevapi drugo najpopularnije jelo na svijetu!

You might also like

Ekonomija/Biznis

Napustio Samsung, odbio sve inostrane ponude i došao u domovinu graditi karijeru

  Da sreća nije izvan granica Bosne i Hercegovine potvrđuje priča Senad Cibre koji je ostavio dobro plaćeni posao u Samsungu u Češkoj, odbio sve inostrane ponude i vratio se

Ekonomija/Biznis

Suha šljiva treba biti bosanski brend: Plasiranje šljive na inozemno tržište unosan posao

  Nije nepoznata činjenica da je područje sjeverne Bosne, posebno u općinama Srebrenik, Brčko, Modriča, Gradačac, Gračanica, Ugljevik i Doboj, oduvijek bilo poznato po šljivi, nekada “mađarici”, u novije vrijeme

Ekonomija/Biznis

‘Pokreni svoj posao u Kaknju’ šansa za mlade (Video)

  U Kaknju već nekoliko godina lokalna administracija podržava mlade koji odluče pokrenuti vlastiti biznis. Zahvaljujući toj podršci najmanje 70 mladih osoba ima registrovanu djelatnost i osiguranu egzistenciju. Kraj prošle