Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele – izložba povodom Dana nezavisnosti

Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele – izložba povodom Dana nezavisnosti

 

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizovana je gostujuća izložba muzeja iz Tešnja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine

Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata bosanskih vladara i vlastele pruža priliku da se pokuša približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni.

S obzirom na to da u našoj zemlji nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije.

Originali dokumenata i pečata predstavljenih na ovoj izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države.

U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove,
ali su posebno dobili na značaju nakon 1326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika.

Od tog momenta, usljed ekonomskog i političkog jačanja i vladara i vlastele u Bosni, kao i zbog pojačanog dubrovačkog interesa za rude i robu koji su se nudili i mogli steći na bosanskom tržištu od druge polovine 14. stoljeća, broj sačuvanih dokumenata značajno raste, a njihov sadržaj postaje raznovrsniji.

-Izložba će biti otvorena 28. februara (14 sati) u prostorijama Muzeja Sarajeva (Brusa Bezistan) i trajaće  do 7. marta 2018.

Previous Otvorena izložba „100 rječnika bosanskog jezika“ u Mostarskoj medresi
Next U Sarajevu predstavljena knjiga Jasmina Imamovića 'Ljetopis o kralju Tvrtku'

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

STIHOVI ZAHVALE NA BOSANSKOM JEZIKU OMERA HUME

Omer Hazim Humo, (1808–1880) najčešće se spominje kao autor prve štampane knjige na bosanskom jeziku arapskim pismom. Njegovo ime ostat će zabilježeno kao ime jednog od prvih i najznačajnijih reformatora

BAŠTINA

Kako se historija i kultura Gaze brišu izraelskim ratom

Detaljno: Crkve iz vizantijskog doba su uništene, džamije iz 7. vijeka bombardovane, umjetnici, pisci i muzičari ubijeni. Hoće li kulturna baština Gaze preživjeti rat? Krajem novembra, intenzivno izraelsko granatiranje uništilo

KULTURA I UMJETNOST

Hivzija Hasandedić – velikan koji se nije zatvorio u političke granice

  Hivzija Hasandedić je bio intelektualna i ljudska veličina, samozatajni arhivista, poliglot, teolog, etnolog, istraživač, historičar, osmanista, historičar književnosti, hroničar, literata, muzeolog, geneolog, prevoditelj, interpretator izvora i profesor koji je