Zvečan na sjeveru Kosova; nekada je bio istočna bosanska granica

Zvečan na sjeveru Kosova; nekada je bio istočna bosanska granica

 

Naš historičar Mustafa Imamović o osmanskom osvajanju Bosne spominje Zvečan, kao istočnu bosansku granicu, a navodi i primjere saradnje najistaknutijih bosanskih velikaša (Sandalja , Hrvoja Vukčića, Pavloviće) sa Osmanlijama…

.. Zavođenje osmanskog sistema počelo je u Bosni postepeno još od dvadesetih i tridesetih godina XV stoljeća. U tome je u prvo vrijeme posebnu ulogu imalo Skopsko krajište. Nakon Kosovske bitke, Vuk Branković je nastavio pružati otpor Osmanlijama, ali je, prepušten sam sebi, bio prisiljen stupiti u vazalni odnos prema sultanu i obavezati se na plaćanje godišnjeg danka. Istovremeno je morao, 6. I 1392. predati Osmanlijama Skoplje, sa još nekim svojim gradovima uz “bosanski drum”.

Skoplje tada postaje sjedište osmanskog krajišta i polazna tačka za prodor u Bosnu. Na položaj skopskog krajišnika došao je 1414. Ishak-beg, vjerovatno oslobođeni rob, o čijem se porijeklu ništa pouzdano ne zna, mada su ga neki stariji pisci pogrešno pokušali dovesti u vezu sa bosanskim Kosačama. Ishak-bega su na položaju krajišnika 1439. naslijedili njegovi sinovi, Barak i Isa-beg Ishaković

Osmanski krajišnici ili krajiške vojvode nadzirale su iz Skoplja okolne tributarne kršćanske vladare. Istovremeno, oni su bili najistureniji sultanovi vojno-administrativni zastupnici prema Zapadu. Kao takvi, skopski krajišnici su odigrali presudnu ulogu u potkopavanju i rušenju bosanske srednjovjekovne države.

Bosna je neprekidno bila pod njihovim nadzorom i sve osmanske vojne i političke akcije prema njoj polazile su iz Skoplja. U tom smislu Osmanlije postepeno uspostavljaju svoju vlast na liniji od Skoplja do Hodidjeda, srednjovjekovne tvrđave na prostoru kasnijeg Sarajeva.

Već 1396. u Zvečanu, na tadašnjoj istočnoj bosanskoj granici, sjedio je njihov ćefalija Feriz sa odgovarajućom posadom. Istovremeno se u željeznom rudniku Gluhovici kod današnjeg Novog Pazara spominje kadija, što znači da je već tada na tom prostoru, koji je od vremena kralja Tvrtka I ulazio u sastav bosanske države, živjelo muslimansko stanovništvo.

To će područje kasnije ući u sastav Bosanskog sandžaka i ejaleta ili pašaluka, kao njegova najistočnija oblast.

Ni u vrijeme građanskog rata u osmanskoj državi između sinova Bajezita I (1402-1413), uticaj Osmanlija nije u Bosni slabio, nego je usljed velikaških razračunavanja stalno jačao. Već se vojvoda Sandalj Hranić politički približio princu Sulejmanu, jednom od četverice Bajezitovih sinova, koji je vladao Rumelijom, pa je 1411. držao u svojoj zemlji osmansku najamničku vojsku od oko 7.000 ljudi.

Osmanlijama, odnosno skopskom krajišniku Ishak-begu obratio se za pomoć 1414. i herceg Hrvoje Vukčić, pošto je bio ugrožen od strane ugarskog kralja Sigismunda, a u zemlji proglašen za izdajnika. Taj je poziv prihvaćen, pa je Ishak-beg u ljeto 1414. upao u Bosnu i prisilio kralja Ostoju i vojvodu Sandalja na plaćanje danka sultanu.

Naredne, 1415. godine u tributarni odnos prema sultanu došli su i Pavlovići, pošto su uz Ishak-begovu pomoć opustošili zemlje svog protivnika Sandalja Hranića.

Jula iste godine Osmanlije su kod Doboja porazile vojsku ugarskog kralja Sigismunda.

Do 1434-35. godine Ishak-beg je više puta, pod raznim izgovorima, s pozivom ili bez poziva domaćih velmoža, upadao u Bosnu. U razdoblju od 1435. do 1448. skopski krajišnici su konačno učvrstili osmanske pozicije u jugoistočnoj Bosni…

Previous Nizom prigodnih sadržaja obilježen Dan općine Hadžići
Next Sunce i miris behara oživjeli Mostar i najavili početak uspješne sezone

You might also like

HISTORIJA

Riznica porodice Hranić (Kosača)

Bošnjaci odavna voljeli sjaj i udobnost… -Ako pregledamo arheološki odjel zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu naći ćemo u njemu malo predmeta iz srednjeg vijeka. Kako to? Jesu li bile

NASLIJEĐE

Kamene (sudačke) stolice – vrijedan simbol srednjovjekovne bosanske države

Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postoji 39 kamenih stolica. Osim toga, dvije se stolice nalaze u gradu Sokolu, u Crnoj Gori, i jedna u gradu Kovinu, u Srbiji. Pošto

HISTORIJA

BOSANSKI VITEZOVI – SNAGA BOSNE

  (Iz knjige E. Imamovića, Korijeni i život bosanskog plemstva  kroz historiju, Sarajevo 2018.)   Srednji vijek je doba kraljeva, prinčeva, princeza, dvoraca, viteških turnira, trubadura, i života u kojem