Vranduk – kapija Bosne koju je samo Sultan Fatih osvojio

Tvrđava VrandukGledano kroz historiju Vranduk predstavlja jednu od najznačajnijih tvrđava u Bosni i Hercegovini.
Ona je poznata i kao „kapija Bosne“ ili „ključ Bosne“, jer, kako tvrde Vrandučani, nijedan osvajač nije mogao ući u Bosnu dok ne bi osvojio ovu tvrđavu.
 
Historičar u muzeju u Zenici Emir Porča kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija da se Vrandučka tvrđava prvi put spominje 1410. godine u jednom dokumentu u kojem se govori o “dubrovačkim trgovcima koje su ugarski vojnici zarobili pod tvrđavom Vranduk”.

„Može se pretpostavit da su ugarski vojnici bili zaslužni i za gradnju ove tvrđave“, priča Porča.

Sasvim je sigurno, tvrdi Porča, da u periodu poslije 1410. godine Vranduk postaje kraljevski grad bosanskih kraljeva.

„Veoma je zanimljivo to da je na prostoru od Zenice do Sarajeva bilo više od šest tvrđava, a danas je ostala samo ova Vrandučka“, rekao je Porča.

Osmanlije su, veli, u više navrata opsjedale Vranduk. No, osvojio ga je 1463. godine Sultan Mehmed-han II Fatih kada je Bosna definitivno postala dio Osmanske imperije.

„Vranduk je klasičan primjer bosanske utvrde gdje se brdsko-planinski teren maksimalno iskorištava u defanzivne svrhe. To je jedna mala tvrđava, sa malom unutrašnjom površinom. U njoj je moglo biti stacionirano do 25 stalnih vojnika. No, zahvaljujući svom geostrateškom položaju, Vranduk je predstavljao jedno savršeno defanzivno utvrđenje u širem području centralne Bosne“, istakao je Porča.

Džamija koju su po dolasku u Bosnu izgradili osmanski vojnici i danas gordo stoji. Dakako, nosi ime velikog Sultana Fatiha.

„Džamija sultana Mehmeda Fatiha  je u početku služila za potrebe vojske, a kasnije je postala klasična bošnjačka džamija koja je opstala do današnjih dana. To je, pored džamije u Kraljevoj Sutjesci, jedna od rijetkih džamija koje je u Bosni sagradio Fatih“, ističe naš sugovornik.

Nadalje, Porča ističe da je Vranduk, kada se uzme u obzir njegov položaj u dolini rijeke Bosne, za sjeverne prostore predstavljao kapiju prema centralnoj Bosni. S druge strane, na izlasku iz centralne Bosne to je, također, bila granica.

Treba imati na umu da je tvrđava bila vrlo teško osvojiva u periodu kada je Fatih dolazio na ove prostore.

„Fatih je, kao što znamo, bio veliki osvajač. On je imao veliku i tehnički dobro opremljenu, a moralno jaku vojsku koja je bila u stanju da zauzima i ono što je do tada predstavljalo neosvojivo“, tvrdi Porča za AA.

Zanimljivo je da je i tokom zlokobnog pohoda na Sarajevo 1697. godine i Eugen Savojski izbjegao Vranduk. Savojski je tada, podsjetimo, potpuno spalio glavni grad Bosne i Hercegovine i najveći centar Osmanskog carstva na ovom prostoru.

Prolazeći dolinom Bosne od Dobora, nedaleko od današnjeg Doboja, južno od Maglaja, pa do Žepča, Savojski je osvojio sva mjesta na koja je naišao. On sam u svojim zapisima priznaje da je Vranduk „ključ Bosne“ i da tek “ulaze u pravu Bosnu”.

Tada je shvatio da neće uspjeti osvojiti Vranduk zahvaljujući njegovom položaju. Bilo je nemoguće topove dovući pred Vranduk pa je tada odlučio da zaobiđe ovu tvrđavu.

(AA/mb)

Previous Edin Salaharević: Kako je u Vlasenici ubijen najbolji mladi košarkaš Bosne i Hercegovine i bivše države
Next Godišnjica pogibije Kapetana Hajre, jednog od najvećih heroja Bosne

You might also like

HISTORIJA

Godišnjica Fojničke ahdname: Jedan od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji

Danas je 553. godine od izdavanja Ahdname sultana Mehmeda II Fatiha, koju je po osvajanju Bosne 28. maja 1463. izdao u taboru Milodraž kod Fojnice. Čuvena Ahdnama smatra se jednim

HISTORIJA

Šesti bošnjački reis: Spaho je umro u februaru ‘42.

Bio je čovjek od nauke i pera, spadao je u red najistaknutijih kulturnih i javnih radnika bosanskohercegovačkih muslimana svog vremena. Fehim ef. Spaho, reisu-l-ulema Kraljevine Jugoslavije od 1938. do 1942.

NASLIJEĐE

Municipium S: Misteriozni rimski grad nadomak Pljevalja

Na lokalitetu Komini kod Pljevalja djelimično je istražena nekropola zagonetnog arheološkog lokaliteta, uz antičku Duklju svakako najvažnijeg antičkog nalazišta u Crnoj Gori. Pretpostavlja se da je nekropola pripadala gradu Splonumu,