Napomena svakome prijatelju zemlje, naroda i napretka našega

Napomena svakome prijatelju zemlje, naroda i napretka našega

 

(Kalendar Bošnjak 1.1.1886.)

Ko je pročitao ove kratke „pripovijesti z naroda” i „različite bilješke iz zemlje” mogao je lasno reći: „ta ovakvih priča i bilježaka može pribrati „Bošnjak” ako hoće na stotine; puna je Bosna i Hercegovina takvijet podataka — no čemu to?”

O prvome zbora nema. Mi smo lani počeli da donosimo u „Bošnjaku” takve podatke i eto sino nastavili i ove godine. Sveštenici i učitelji narodni kupili su ih kao što kupe pčele med po cvijetovima, a mi smo ih upotrebili, kako smo najbolje znali i ako znadijasmo, da za prvi mah ne ćemo u tijem podatcima iz naroda i zemlje iznijeti na vidik biserna zrna, ono imadosmo na umu jednu korisnu stvar: da tijem podstrtknemo svakoga umnijeg sina i prijatelja zemlje, naroda i napretka našeg, neki svak sam sobom prione tome poslu, kidgod i gdjegod mu se dadne prilika i dokolica za to.

Kao što je pčelin rad lijep a plod korisan — tako je lijep i korisan i ovaj posao. Stotine godna proživjeo je naš narod u Bosni i Hercegovini samotno, odvojen od meteža velikog svijeta, no svojim samoniklim životom. Njemu je pjesma bila nada i utjeha srcu, a pričanje duši poslastica; njemu je kućno ognjište, crkva i bogomolja, sabor i zbor oko nje, postojbina i otadžbina bila kolijevka i stožer užem i sir em životu; on je u tome okviru trajao dane čas vedre čas tamne, iščekivajući sunce opšte slobode, sunce slatke i drage prosvjete svoje, koju nigda poznavao nije.

Odraslu čovjeku je drago da se sjeti djetinjstva svojega, jer mu to bijahu najslagji dani u životu; no jednome narodu treba da je isto draga uspomena na — prošlost, jer mu je ona učiteljica budućnosti njegove. Mi nijesmo — Amerika, nova zemlja, nov svijet, nov život. Nas podsjeća svaki potočić, svaki stjećak, svaka dubrava i dolina, svaka ravan i planina, svaka njiva i livada, svako seoce i kasaba, svaka stara kula i karaula, svaka zidina i starina na — prošlost našu, na odvojen no vjerno očuvan samorani život naš u tišini i galami historijskoj, u kojoj smo vijekovima godina živili i — održali se.

No prošlost ovu valja ne samo da liubimo i štujemo, nego i da — proučavamo. Proučavanju naše prošlosti namijenismo mi i gornji posao: pobiranje raznijeh podataka iz prošloga života zemlje i naroda našega. To nije niti hoće da bude posao da rekneš stroge naučne vrijednosti; već posao naše rogjene — pouke, poznavanja sebe samoga. Tijem je dosta rečeno!

Dakle — tražimo, bilježimo, proučavajmo sve, što nas opominje na pojedine znatne i zanimive dogagjaje i ljude u prošlosti narodnoj, što nam kazuje postanak imenu ovoga sela, potoka, polja, brijega itd., što nam kazuje stare običaje naše i opisuje život naš n svakom vidu i struci. U tom pogledu su naročito dragocjene priče naših starih živih ljudi. Vrelo je u opšte neiscrpimo; valja punim interesom i bistrim okom zahvatati iz njega.

Uredništvo „Bošnjaka” primaće zahvalno i dalje ovake podatke, a po mogućstvu nagradice novčano svaki vrijedan trud u tome. Svaki razuman i pismen čovjek neka se prilikom i dokolicom prihvata toga posla a blagoslovene su mnoge ručice. Ovaj posao zadržaće vazda vrijednost svoju kao prosvjetno gradivo, materijal za dalje obragjivanje.

Svagdje, u svjema prosvjetnim narodima radilo se i radi i sad još tako, i taj posao ostaje vazda dragocjen: jer docnije nalaziće se i u nas ljudi, koji će od ovih sitnih zrna namijesiti — pogaču, od kamička do kamička sagraditi — palaču, potpunu sliku o nama kao narodu u cjelini, o tome: kakvi smo bili, kakvi smo sada i koliko vrijedimo na vagi — prosvjete i napretka. Bez sumnje da nama samijema treba da je najviše stalo do toga.

Ovoliko za ovaj mah kao napomenu svakom prijatelju zemlje, naroda i napretka našega.

 

(Infobiro/MiruhBosne)
Previous Stanivuković: 'Borci su stvorili Republiku srpsku 9. januara koji je naš dan, koji je nesporan'
Next Cijeli Uzbekistan jedan je veliki muzej

You might also like

NAŠI DANI

Proslava 25. novembra na Bobovcu: Antifašizam i obnova bosanske državnosti

  Središte srednjovjekovnih bosanskih vladara – Bobovac, u subotu će biti mjesto održavanja svečanog i kulturnog programa povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Na srednjovjekovnom bosanskohercegovačkom gradu

HISTORIJA

Samostalni politički razvoj srednjovjekovna Bosna započela je u 7. vijeku – U temelje bosanskog srednjovjekovlja, pored slavenske, ugrađena je ilirska i avarska baština

Kada je riječ o zasebnosti političkog prostora, treba naglasiti da je samostalni politički razvoj srednjovjekovna Bosna započela u VII stoljeću i nisu ga prekinuli ni Hrvati ni Srbi svojim dolaskom

HISTORIJA

Gazi Husrev-begova medresa osnovana prije 481 godinu

Gazi Husrev-begova medresa osnovana je 08. januara 1537. godine, a njen osnivač je, mudri i dalekovidi Gazi Husrev-beg, sin bosanskog plemića Ferhat-bega. Majka Gazi Husrev-bega, Seldžuka, bila je kćerka sultana Bajezida