Povratnik u Srebrenicu: Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Povratnik u Srebrenicu: Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Kada se s braćom Mujom i Mulom 2001. godine vratio u rodne Opetke, Mjesna zajednica Sućeska kod Srebrenice, Asim Bećirović (43) i njegova supruga Adila (37) nisu se dugo dvoumili čime će se baviti. Odlučili su na vlastitom imanju baviti se proizvodnjom mlijeka i poljoprivredom.

Udružio sredstva

Asim i Adila kažu da u početku nije bilo lako. Trebalo je izgraditi štalu, osigurati mehanizaciju za rad na njivi, te mlijeko lošim putem voziti do otkupne stanice. Asim je s braćom udružio sredstva i radnu snagu, tako da su, do nabavke mehanizacije, nekako stizali obrađivati zemlju kako bi pripremili hranu za stoku.

Kaže da danas ima 15 krava, koliko i bikova, junadi i teladi, a tu je i jedan bik za koridu. Ima dvije štale, traktor, frezu, kosilicu i drugu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju, kojima brže i lakše osigurava hranu za svoju stoku.

– Dugo se bavim poljoprivredom i proizvodnjom mlijeka. Od svog rada školujem djecu, zadovoljan sam proizvodnjom i svojim uspjehom. Dobio sam nešto poljoprivredne mehanizacije, a nešto sam kupio vlastitim sredstvima. Ima kamion, dva putnička automobila, jedno je za luksuz, a drugo za vožnju mlijeka do otkupne stanice – nabrojao nam je Bećirović, dodajući da je šteta što povratnici ne koriste zapuštena plodna imanja, jer se od toga solidno može živjeti.

Redovna isplata

Godišnje proizvede 70.000 litara mlijeka. Zadovoljan je cijenom i redovnom isplatom, ali se žali na mali podsticaj, koji se samo plaća po ekstra klasi mlijeka. I pored kvalitetne ishrane, krave ne mogu uvijek davati isti kvalitet.

Nagrade za rad

Asim ističe da je za svoj rad dva puta dobio općinsko priznanje, što je za njega podstrek za većim angažiranjem na farmi i poljoprivrednoj proizvodnji. Nema problema s plasmanom mlijeka i prodajom stoke. Ima stalnog kupca, s kojim ugovori cijenu. Smeta mu što ima dosta povratnika koji dobiju određenu mehanizaciju i stoku i odmah prodaju, ne razmišljajući na budućnost i bolji život.

Izvor: Avaz

Previous Indijci sedmično čitaju više od 10 sati, u Evropi knjigu najviše vole Česi
Next 'Index dobrih zemalja': Bosna 14. po naučnom i tehnološkom globalnom doprinosu

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Grad Goražde: Heroj u ratu, heroj u miru

Goražde – bosanski ponos sa Drine, odnedavno i sa službenim statusom grada, svakako je primjer uspjeha posljednjih godina. Grad koji je nakon okončanja agresije i skoro četverogodišnje opsade izgledao iznureno

MADE IN BOSNIA-387

U Jelahu otvorena još jedna metalska firma: Bosanska CNC rezačica u rangu sa poznatim svjetskim CNC mašinama

  Kada je prije godinu dana mašinski tehničar Mehmed Husaković, povratnik u Grapsku kod Doboja osmislio kompjutersku mašinu za rezanje metala malo je ko vjerovao da će ona naći svoje

ŽIVOT

Nogometašice U-16 reprezentacije uče znakovni jezik kako bi komunicirali sa kolegicom

Ženska nogometna U-16 reprezentacija boravi u Trening centru Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine u Zenici gdje se pripremaju za razvojni turnir koji će se održati u Srbiji naredne sedmice. Ono