Povratnik u Srebrenicu: Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Povratnik u Srebrenicu: Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Kada se s braćom Mujom i Mulom 2001. godine vratio u rodne Opetke, Mjesna zajednica Sućeska kod Srebrenice, Asim Bećirović (43) i njegova supruga Adila (37) nisu se dugo dvoumili čime će se baviti. Odlučili su na vlastitom imanju baviti se proizvodnjom mlijeka i poljoprivredom.

Udružio sredstva

Asim i Adila kažu da u početku nije bilo lako. Trebalo je izgraditi štalu, osigurati mehanizaciju za rad na njivi, te mlijeko lošim putem voziti do otkupne stanice. Asim je s braćom udružio sredstva i radnu snagu, tako da su, do nabavke mehanizacije, nekako stizali obrađivati zemlju kako bi pripremili hranu za stoku.

Kaže da danas ima 15 krava, koliko i bikova, junadi i teladi, a tu je i jedan bik za koridu. Ima dvije štale, traktor, frezu, kosilicu i drugu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju, kojima brže i lakše osigurava hranu za svoju stoku.

– Dugo se bavim poljoprivredom i proizvodnjom mlijeka. Od svog rada školujem djecu, zadovoljan sam proizvodnjom i svojim uspjehom. Dobio sam nešto poljoprivredne mehanizacije, a nešto sam kupio vlastitim sredstvima. Ima kamion, dva putnička automobila, jedno je za luksuz, a drugo za vožnju mlijeka do otkupne stanice – nabrojao nam je Bećirović, dodajući da je šteta što povratnici ne koriste zapuštena plodna imanja, jer se od toga solidno može živjeti.

Redovna isplata

Godišnje proizvede 70.000 litara mlijeka. Zadovoljan je cijenom i redovnom isplatom, ali se žali na mali podsticaj, koji se samo plaća po ekstra klasi mlijeka. I pored kvalitetne ishrane, krave ne mogu uvijek davati isti kvalitet.

Nagrade za rad

Asim ističe da je za svoj rad dva puta dobio općinsko priznanje, što je za njega podstrek za većim angažiranjem na farmi i poljoprivrednoj proizvodnji. Nema problema s plasmanom mlijeka i prodajom stoke. Ima stalnog kupca, s kojim ugovori cijenu. Smeta mu što ima dosta povratnika koji dobiju određenu mehanizaciju i stoku i odmah prodaju, ne razmišljajući na budućnost i bolji život.

Izvor: Avaz

Previous Indijci sedmično čitaju više od 10 sati, u Evropi knjigu najviše vole Česi
Next 'Index dobrih zemalja': Bosna 14. po naučnom i tehnološkom globalnom doprinosu

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

LED rasvjetom iz Bosne i Hercegovine osvijetljena SPENS dvorana u Novom Sadu

Vodeći bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetne LED rasvjete, brend LUMINOS PREMIUM, dobio je još jedno veliko priznanje i potvrdu vrhunskog kvaliteta svojih proizvoda. Naime, nedavno završena prva faza obnove i modernizacije postojeće

Ekonomija/Biznis

Novo iz Klasa: Rahatlokum dopadljivog dizajna u tri okusa

U godini u kojoj obilježava 115. rođendan prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo obradovala je svoje potrošače razvojem još jednog novog proizvoda – Rahat lokuma. Rahat lokumom u tri okusa  (ruža,

MADE IN BOSNIA-387

Ove godine iz Bosne i Hercegovine u Tursku izvoz minimalno 85.000 tona brašna

  Iz Bosne i Hercegovine će u ovoj godini biti moguć izvoz brašna u Tursku u iznosu od minimum 85.000 tona, potvrdio je danas ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa