556. godišnjica Ahdname: Suđeno nam je živjeti zajedno

556. godišnjica Ahdname: Suđeno nam je živjeti zajedno

U povodu okupljanja 556. godišnjice Ahdname, iz Fojnice poručuju da je nama suđeno biti zajedno na ovim prostorima i jedina šansa da ovdje nastavimo graditi život, a ne suživot je povratak temeljnim vrednotama koje su svete u islamu i kršćanstvu.

Višestoljetni zajednički život u Bosni i Hercegovini mogao bi, kako je rečeno, biti primjer budućoj Evropskoj uniji.

Zajednički život ili, kako ga neki nazivaju, suživot na ovim prostorima postojao je i prije Ahdname, čije se vrijednosti 556 godina od njenog nastanka mogu različito tumačiti. Jer različite su okolnosti – tada i danas. No, nesporno je, kako je kazano, da su te 1463. godine sultan Mehmed Drugi El-Fatih i fra Anđeo Zvizdović, oba vjerujući u Božije proviđenje, umjesto silom, na brdu Milodraž dijalogom i pruženom rukom potvrdili odlučnost nastavka zajedničkog življenja ovdje.

– Tu ideju Ahdname treba prepisati: hajmo danas na svom vjerskom temelju, a koji nam je vrlo sličan, tu graditi zajedništvo. To bi bio duh Ahdname –  smatra fra Mirko Majdandžić, župnik župe Vareš.

Samo će tako biti zajedničkog života na ovim prostorima, a da ga i pored činjenice da to politika počesto nastoji osporiti, ima, potvrđuje svakodneni život, ali i brojni vjerski, kulturni i sportski događaji koje organiziraju Muftijstvo sarajevsko i samostan u Fojnici, gdje se čuva ovaj vrijedni dokument i pred kojim će se u septembru otkriti spomenik Fra Anđelu Zvizdoviću. Izgradnju spomenika finansijski su podržali Fojničani svih konfesija

– Cijelo ovo ljeto će u Fojnici biti u znaku Ahdname, i ne samo u Fojnici, nadam se u cijeloj BiH. Ahdnama ide dalje i u duhu Ahdname nastojat ćemo živjet ovaj svoj život – kaže fra Janko Ljubos, kustos muzeja u Fojničkom samostanu.

– Sve je više u ovoj zemlji onih koji u zajedništvu vide bosanskohercegovačku budućnost, koja je, a što nas uči historija, moguća – kazao je predsjednik Međureligijskog vijeća BiH Husein ef. Smajić, ističući kako s muslimanskim, katoličkim, pravoslavnim i jevrejskim vrijednostima trebamo ući u Evropsku uniju.

– To će biti jedan urnek i u EU, da EU u posljednjih 20 godina ne liči na EU prije 50 godina, a sasvim sigurno za narednih 20 godina bit će potpuno drugačija. To je multikulturalna i multireligijska zemlja po principu BiH – smatra Smajić, izvještava FTV.

Previous Studenti iz Zenice, treći u svijetu, prvi u Evropi: Cilj nam je pomoći da ovo društvo krene naprijed (Video)
Next Mladi Medžlisa IZ-e Tuzla očistili i uredili Jevrejsko groblje

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Očuvanje i afirmacija bosanskog ćilima trebaju biti imperativ (VIDEO)

  Amila Smajlović, doktorica Komunikologije koja je ovo zvanje stekla temom “Komunikacijski simboli –studija slučaja bosanski ćilim“, godinama se bavi otkrivanjem “tajne“ bosanskog ćilima, a naglašava da se moraju riješiti

NASLIJEĐE

Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Takozvani „Rimski most” preko rijeke Bune, bio je najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu i danas je novi betonski most.

DUHOVNOST

Drvena džamija na planini Zvijezdi

Piše: Abdulgafar Velić -Na planini Zvijezdi ima jedna mala drvena džamija, u narodu poznata kao Džamija na Karićima. To je jedna od najstarijih džamija u Bosni. U blizine ove džamije