Najmlađi Srebreničani pišu koliko vole Srebrenicu, svoj jezik i Bosnu

Najmlađi Srebreničani pišu koliko vole Srebrenicu, svoj jezik i Bosnu

Profesorica bosanskog jezika i književnosti Meliha Herić već jedanaest godina radi u Područnoj školi „Prva osnovna škola“ Potočari. Ovih dana sa djecom iz Srebrenice radi na promociji zbirke radova „Djeca Srebrenice“.

Prva promocija održana je sinoć na kampu u Liplju, a večeras će biti u kampu u Mravinjcima.

– Djeca iz Srebrenice već drugu godinu učestvuju u kampovima „Marša mira“ gdje čitaju svoje radove i izvode Srebrenički inferno. Tematika rada jeste vezana jednim dijelom za Marš mira i genocid. Djeca pišu o svemu onome što ih okružuje. Radeći s djecom uvidjela sam njihove kvalitete koliko oni vole i znaju da pišu, ustvari koliko žele da pošalju poruku da u Srebrenici ima života i da u Srebrenici ima djece i da su oni naša budućnost. Mi svi znamo da bez djece nema budućnosti, djeca su naše sutra, djeca će nas sutra predstavljati. Ova djeca će sačuvati Srebrenicu od zaborava – kazala je za Fenu profesorica Herić.

Ističe da je u pisanju zbirke učestvovalo 20-ero djece, a zbirka ima 48 radova.

– Djeca su pisala o genocidu, koliko vole Srebrenicu, koliko je Srebrenica velika u njihovim očima, kako i na koji način oni čuvaju i vole svoju prijateljstva, kako vole svoje, a poštuju tuđe – pojasnila je  je Herić.

Kaže da su djeca radove pisala s ljubavlju i dok je čitala njihove radove suze su joj navirale na oči.

– Djeca su jedina neiskvarena bića na ovom svijetu. Ja sam znala da pišu iskreno, pisali su o genocidu, a pored te teme kasnije smo pisali o domovini Bosni i Hercegovini, o tome kako se čuva i brani svoj jezik. Upečatljiva mi je ostala rečenica jedne djevojčice kada kaže: ‘lahko je pričati bosanski jezik u Tuzli, Sarajevu, Zenici ili bilo gdje u našoj lijepoj Bosni i Hercegovini gdje ga ne osporavaju. Dođi malo u Srebrenicu, pa pričaj bosanski, dođi malo u Srebrenicu da nas ima više koji pričamo bosanski, dođi malo i pomozi nam, jer vaše malo nama je mnogo’. Ostala sam zadivljena, koliko su ova djeca brzo odrasla, na koji način su oni morali da shvate šta je jezik, da je jezik identitet, a šta smo mi bez identiteta, narod koji ne postoji. Jezik je naš identitet, naša država i naša domovina je Bosna i Hercegovina – naglašava profesorica Herić.

Navodi da je izdanje zbirke veliki korak.

– Ovo je prva zbirka koja je izašla na ovim prostorima, ovakvog sadržaja. Prvi puta se čuje dječji glas i ta djece žele da pošalju snažnu poruku. Ovo je jedna mala zbirka, a jedan veliki, ogromni korak. Naš cilj jeste da svake godine izdamo po jednu zbirku dječjih radova – rekla je na kraju razgovora profesorica  bosanskog jezika i književnosti Meliha Herić.

Na dan dženaze i komemoracije 11. jula djeca Srebrenice će izvesti Srebrenički inferno.Profesorica Herić najavljuje sljedeće godine zbirku literarnih i likovnih radova djece iz Potočara i Srebrenice.

Izdanje zbirke su podržale Srebreničke majke, a štampanje je finansirao Srebrenčanin Fadil Cvrk. Zbrika radova Djeca Srebrenice štampana je u 150 primjeraka, a primjerak je besplatan.Početkom septembra zbirka će biti promovirana u Srebrenici.

Previous Mesud Pezer pobijedio na još jednom mitingu u Njemačkoj
Next Više od 500 motorista iz Sarajeva krenulo za Potočare

You might also like

NAŠI DANI

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine prikuplja ratne dnevnike

Da li ste u ratu pisali dnevnik? Sjećate li se: zašto ste to činili? Sjećate li se svog osjećaja da radite nešto važno, da dokumentirate vlastiti doživljaj svijeta? Sjećate li

KULTURA I UMJETNOST

Priznanje za bosansku sevdalinku: Amira Medunjanin među 10 diva svjetske muzike

  Britanski magazin Songlines objavio je listu 10 najveći svjetskih diva world muzike. U eminentnom društvu našla se i naša kraljica sevdaha – Amira Medunjanin. Istančani muzički ukus britanskog novinara

NASLIJEĐE

Započela prezentacija projekta „Stećci Tuzlanskog kantona“

Nakon terenskog istraživanja, dokumentovanja i stručno-tehničke obrade i pripreme, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona provodi završnu fazu realizacije projekta „Stećci Tuzlanskog kantona“, koja podrazumjeva