Mahirov rasadnik ukrasnog drveća prostire se na površini od 18 dunuma

Mahirov rasadnik ukrasnog drveća prostire se na površini od 18 dunuma

Mahir Delibašić je diplomirani inžinjer hortikulture, koji je 2008. godine diplomirao, a nakon toga i pokrenuo rasadnik ukrasnog drveća. Iako je početak bio težak, što zbog investicija, što zbog nedovoljnog iskustva, Rasadnik “Freš” je stvorio utabanu stazu ka uspjehu i važi kao brend na području gornjevrbaske doline, piše AgroKlub.

Mahir je odrastao u Kaknju, ali nakon završenog fakulteta dolazi  u rodno mjesto svoje majke, u Duratbegović Dolac, selo smješteno pored magistralnog puta Bugojno- Gornji Vakuf/Uskoplje. Na porodičnom imanju počinje uzgajati sadnice ukrasnog drveća.

Najveći problem – dug period za prvu prodaju

Nakon što sam diplomirao, došao sam ovdje i odlučio da naučeno sprovedem u praksi. Ispostavilo se da je to bio pravi pogodak. Prošao sam puno mukotrpnog rada i godine iščekivanja do prve prodane sadnice, čuo puno demotivirajućih priča i na kraju dokazao da se sve ovo isplatilo“, započinje ovu pozitivnu priču Mahir.

Delibašić zapošljava tri stalna radnika

Mahir sada ima rasadnik na površini od 18 dunuma i stalno proširuje ponudu svojih proizvoda i usluga. Uz svoje roditelje, koji mu i dalje pružaju nesebičnu podršku, zapošljava još tri stalna radnika u rasadniku, dok u sezoni zapošljava još sezonskih radnika, u zavisnosti od potrebe. U ponudi ima razne vrste tuja, šimšira, brezu, javor, juniperuse, lipe, različite vrste autohtonih vrsta, johu, oskrušu, žalosnu vrbu, bijeli i crni dud, itd.

Da bi se proizvela sadnica, obično je potrebno duže vremena, a to varira od vrste. Minimalan period da bi se sadnica proizvela za prodaju je tri godine, a za većinu vrsta je potreban period od pet godina. Najveći problem za početnika je upravo taj dugi period za prvu prodaju. Potrebna je velika investicija. Meni je, recimo, trebalo desetak hiljada maraka godišnje, i da nisam imao podršku svoj dajdže koje me pomagao i moralno i finansijski, ja ne bih izdržao“, dodaje Mahir.

Mahir Delibašić: Ljudi bježe od motike i poljoprivrede 

Za uzgajivače ukrasnog drveća i grmlja nisu predviđeni poticaji od države, a dug period uzgoja zahtjeva velike investicije i dug period čekanja do prve prodaje itekako otežavaju početak i motivaciju proizvođačima. Mahir nam je rekao da je teško naći i radnu snagu, jer ljudi bježe od motike i poljoprivrede.

Rasadnik “Freš” u svojoj ponudi ima ukrasno drveće i grmlje za svačiji ukus

Da nije bilo psihičke podrške moje porodice, ja bih kao mlad inžinjer odustao već na početku. Ali oni su me podržavali i gurali dalje, tako da sam izdržao. Bitno je napomenuti da mi nemamo podršku države kroz poticaje, kao što je slučaj sa uzgajivačima voća i povrća. Nudio sam ja i poljoprivrednim apotekama i uvoznicima ukrasnog drveća svoje sadnice, ali nisu me podržali, vole kupiti uvozno nego domaće“, zaključuje Mahir.

Rasadnik “Freš” u svojoj ponudi ima ukrasno drveće i grmlje za svačiji ukus, a za one koji ne vole motiku ili nisu u mogućnosti da održavaju svoj vrt, nude i usluge sadnje i održavanja vrta i ukrasnog grmlja.

Previous Naši odbojkaši u finalu Evropskog prvenstva!
Next Klanjana kolektivna dženaza za 86 žrtava iz Prijedora i Kotor Varoši

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Porodica Ibrak: Od 500 kvadrata do 15 dunuma zemlje na kojoj uzgajaju razne vrste voća i povrća

„Zdravo Hidajeta“ je biznis u čijem je fokusu poljoprivreda, tačnije proizvodnja organskog voća i povrća, kao i uzgoj i prodaja rasadnika. Na imanju u Rajlovcu, nadomak samog centra Sarajeva, nalaze

ZDRAVLJE

Istraživanje: Bosanski građani u samom vrhu Evrope po pranju ruku

Gallup, udruženje kompanija koje se bavi istraživanjem tržišta cijelog svijeta, nedavno je sprovelo anketu koliko Evropljani imaju naviku pranja ruku. Anketa je sprovedena u 64 države. Ispitanici su odgovarali na

Ekonomija/Biznis

Bosnaplod 85% svojih proizvoda izvozi u EU, prilika za rast i na halal tržištu

Global halal industrija je prilika za domaće kompanije, a rastom potražnje za halal proizvodima, posebno kao imputima mlječne, pekarske i kandiditorske industrije, Bosnaplod vidi svoj rast i na halal tržištu