Prijetnje džamijama u Njemačkoj

Niz prijetnji bombaškim napadima na džamije izazvao je nesigurnost kod muslimana širom Njemačke. Islamska udruženja obratila su se državi jer se vjernici ne osjećaju dovoljno zaštićeno u toj zemlji.

Što je dosta, dosta je!Ako ništa to je potpuno jasno 49-godišnjoj portparolki Kordinacionog vijeća muslimana (KRM)  Nurhat Soykan. Nakon što su u julu upućene prijetnje džamijama u Iserlohnu, Villingen-Schwenningenu i Münchenu, potom DITIB-Centralnoj džamiji u Kelnu, što je najveći kompleks džamija u Njemačkoj, proteklih dana stigla su prijeteća pisma džamijama u Duisburgu, Mannheimu i Mainzu .

KRM, osnovan 2007. godine, je platforma za rad 4 najveće islamske organizacije u Njemačkoj: Centralnog vijeća muslimana Njemačke (ZMD), Tursko-islamske unije vjerskih ustanova  (DITIB), Islamskog vijeća SR Njemačke (IR)  i Udruženja islamskih kulturni centara (VIKZ)..

Za portparolku Soykan su ponovne prijetnje dovoljan razlog da njemačkim vlastima uputi hitan apel. “Muslimani se osjećaju nesigurno. Država ima obavezu da poduzme mjere kojima će vratiti povjerenje u nju”, rekla je ona u utorak u Kelnu. Njemačka država snosi odgovornost za to da svi njeni građani mogu prakticirati vjeru bez straha od napada. A onda je dodala: “Ugrožen je naš suživot a time i naša demokratija. To je neprihvatljivo!”

Ovim riječima je Nurhat Soykan naišla na otvorena vrata kod Aimana Mazyeka.

Ovaj 50-godišnjak iz Aachena je predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana Njemačke (ZMD). U intervjuu za DW nije krio svoju veliku zabrinutost za muslimane u Njemačkoj. Njemu je potpuno jasno da je “neprijateljstvo prema Islamu i muslimanima poraslo”. “Napadi na džamije ili skrnavljenja se dešavaju gotovo u sedmičnom taktu”. Vjernici su sve više izloženi fizičkom  nasilju. “Od 2017. kada su počeli napadi na muslimane i njihove objekte, porastao je broj incidenata u kojima su ljudi fizički napadnuti.” Mračna brojka napada koji su sve brutalniji je porasla upravo zato što policija i pravosuđe još nisu senzibilizirani za to niti obučeni. Uz to: mnogi muslimani nisu čak ni podigli tužbu.

Predrasude protiv muslimana

Službene brojke podupiru Mazyekove teze. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu tokom 2017. je registrovano 1.075 krivičnih djela sa antiislamskom pozadinom. Napadnuto je 239 džamija. Za  2018. godinu još nema konačnih brojki ali je na upit Kluba poslanika Ministarsvo odgovorilo poslavši privremene brojke koje pokazuju da je porastao broj povrijeđenih u napadima: do septembra 2018. povrijeđeno je 40 ljudi dok je 2017. u istom periodu bilo 27 povrijeđenih a tokom cijele godine 32.

Koliko su raširene predrasude prema muslimanima pokazuje studija Fondacije Friedrich-Ebert. Rezultat studije je da je skoro svaki peti ispitanik imao omalovažavajuće stavove prema muslimanima.

Bez stalne policijske zaštite

S obzirom na te brojke ne čudi što su neki džemati prije nekoliko godina počeli uvoditi seminare o tome kako reagovati na prijetnje. To je rekao Mazyek prije nekoliko mjeseci. Uvedene su sigurnosne provjere u džamija, poboljšani uređaji za komunikaciju sa policijom kako bi se osiguralo da se ne previdi opasnost.

I pored svog opreza, jedno je jasno: Permanentne policijske zaštite za džamije momentalno nema. Od prvog čovjeka koji je zadužen za sigurnost u Njemačkoj, ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera stigla je lapidarna reakcija. “I vjerski objekti mogu biti cilj terorista. Ukoliko postoje indicije za opasnost, zaštita se povećava.”

Nurhan Soykut iz KRM nisu dovoljne ovakve izjave, posebno s obzirom na najnovije prijetnje postavljanja bombi u džamije. “Aktuelni stepen opasnosti je podcijenjen. Našim pozivima za većom zaštitom džamija nije udovoljeno.” 

Prijetnje eksplozijama bombi se do sada srećom nisu obistinile. Ali muslimani su daleko od toga da bez straha mogu odlaziti u džamije i obavljati vjerske obrede.

Izvor: DW