Financial Times: Sarajevski lider “mete” nacionalizam u Bosni

Jedan od najuglednijih svjetskih listova Financial Times na svom je portalu danas objavio članak o Edinu Forti. Tekst je dostupan na ovom linku.

Edin Forto čisti svoj grad. Tokom osam sedmica ovog proljeća, čelnik sarajevske kantonalne vlade sklonio je smeće sa ulica i angažovao građane, političare pa čak i strane ambasadore u akciji u kojoj je prikupljeno 86 tona otpada.

“Nivo upravljanja je toliko srozan da se građani oduševljavaju stvarima koje su obične u normalnom menadžmentu”, kaže Forto.

Forto je „nova metla“ u Bosni i Hercegovini, državi opterećenoj naslijeđem rata i etničkim podjelama. Predstavlja Našu stranku, ne-etničku političku partiju koja se kloni nacionalističke politike i fokusira se na dobro upravljanje, poboljšanje javnih usluga i kvalitet života.

To je radikalan zaokret za Bosnu gdje, nakon sukoba koji je vođen od 1992. do 1995, političari standardno koriste retoriku podjela da potpiruju strah i zadrže glasače. Dvadeset šest od posljednjih dvadeset osam godina, Sarajevom je vladala jedna te ista stranka, konzervativna nacionalistička Stranka demokratske akcije (SDA), koju je osnovao Alija Izetbegović, predsjednik Bosne i Hercegovine tokom rata čiji je sin Bakir kasnije bio na čelu države, od 2010. do 2018. godine.

Naša stranka, koja je u decembru preuzela vlast u gradu zajedno sa još pet stranaka, prva je stranka koja je stekla značajnu snagu a u kojoj ne dominira niti jedna od tri glavne etničke grupe u Bosni. Ona ima članove iz reda Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Predsjednik joj je po etničkoj pripadnosti Srbin ali to nije bila prepreka da osvoji zastupnička mjesta u Sarajevu, gradu koji je tokom rata bio 44 mjeseca pod opsadom srpskih snaga i u kojem je stanovništvo 85 posto  muslimansko.

„Ono što nam se vraća jeste naše insistiranje na kvaliteti života a ne na etničkim podjelama“, kaže predsjednica Glavnog odbora stranke Sabina Ćudić. Ona je 37-godišnja profesorica i jedna od šest zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, bošnjačko-hrvatskog entiteta koji skupa sa Republikom srpskom čini državu.

Sa samo tri i po miliona stanovnika Bosna je jedna od država sa najvećim administrativnim aparatom u Evropi, gdje se preklapaju nadležnosti raznih nivoa decentralizovane vlasti koje određuje Ustav, a koji je aneks mirovnog sporazuma kojim je okončan rat. Nakon što su izbori održani prošlog oktobra, sarajevska kantonalna vlada je formirana u decembru, dok je na državnom nivou stranački koalicioni dogovor finaliziran prošle sedmice zbog zastoja oko neslaganja o približavanju NATO-u.

Federacija, koju čini deset kantona uključujući i sarajevski, tek treba da formira vladu.

Dugogodišnji pokušaji da se reformiše ustavni i izborni sistem u zemlji su u zastoju dok vodeće partije grade klijentelističke feude. Prema Fortinim riječima, osnovne komunalne usluge poput vodosnabdijevanja, javnog prevoza i odvoza smeća su propadale tokom posljednje decenije.

Kad je preuzeo dužnost, imao je u rukama sistem političkog protežiranja i napuhane birokratije. No, umjesto da slijedi primjer svojih prethodnika i potroši raspoloživa sredstva tako što će zaposliti spisak prijatelja i političkih pomagača, Forto je skresao vlastiti budžet za 40 posto i odrekao se svog prava na dodatni paušal, nakon čega su isto učinili i skupštinski zastupnici.

Nedugo potom, objavio je javni registar svih uposlenika Kantona tako da sva zapošljavanja učini transparentnim. Nova koalicija je počela raditi na „neviđenom nivou transparentnosti po pitanju budžetske potrošnje“, kako je rekao jedan zapadni diplomata. „Oni pokazuju kako je promjena moguća.“

„Mi smo prijetnja političkoj kulturi koja je uspostavljena i prijetnja načinu na koji se oni [nacionalistički političari] finansiraju“, kaže g. Forto.

Nacionalističke stranke su pokušale osujetiti uspon Naše stranke. Federalni premijer iz SDA je u januaru pokušao osporiti budžet kantonalne vlade pred Ustavnim sudom. Takođe, kad je Naša stranka pozvala da se u svrhu smanjenja zagađenja više koristi prirodni gas umjesto uglja, federalna vlada je podigla cijenu gasa za trideset posto, nastojeći da – kako kaže Ćudić – diskredituje novu vlast.

U međuvremenu, Naša stranka prelazi etničke granice. Forto je inicirao redovne sastanke sa gradonačelnikom Banje Luke, glavnim gradom drugog bh. entiteta, Republike srpske, čije rukovodstvo godinama potencira odvajanje od Federacije.

Ovaj pristup je u potpunoj suprotnosti sa matricom Milorada Dodika, dugogodišnjeg lidera bosanskih Srba koji kaže kako su centralne institucije BiH nametnute ljudima protiv njihove volje.

„Bosna je složena zemlja sa mnogo neriješenih pitanja“, kaže Dodik dok sipa domaću šljivovicu u zgradi Predsjedništva izgrađenoj u habsburškoj eri Bosne i Hercegovine. „Veliki je teret prošlosti a nema zajedničkog dogovora za njenu budućnost.“

U poređenju s Dodikovom strankom, Naša stranka je mala. Ima samo dva od 42 zastupnika u predstavničkom domu državnog parlamenta, te devet od 156 zastupnika koliko ih broje oba doma Parlamenta Federacije. Ali, Forto kaže kako su nakon izbora 2018. zastupljeni u skupštinama sa sjedištem u pet drugih važnih gradova.

Jedan poslovni čovjek koji je glasao za novu stranku kaže kako joj je nedostajalo odvažnosti da pokaže građanima vrijednosti politike drugačijeg tipa.

(MiruhBosne/RadioSarajevo)