Alija Izetbegović o uzrocima bošnjačke tolerancije

Alija Izetbegović o uzrocima bošnjačke tolerancije

Danas je šesnaesta godišnjica smrti prvog predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. 

Donosimo izvod iz intervjua za Radio Slobodna Evropa 2000. godine.

Nenad Pejić, RSE: Htio bih vam postaviti pitanje koje vam vjerovatno ne bih postavio da sam po nacionalnosti Bošnjak. A, pitanje glasi: gdje vi vidite uzroke u činjenici da su se Bošnjaci, odnosno bosanski Muslimani, na prostoru bivše Jugoslavije pokazali superiorno najtolerantnijom nacijom?

Nad vama, nad tom nacijom je izvršen genocid, najviše zločina, sve je protiv nje rađeno, vi niste vraćali istom mjerom. Kad uporedite broj uništenih džamija u odnosu na broj crkava, pravoslavnih ili katoličkih, sasvim svejedno, te cifre nisu uporedive. Gdje je uzrok toj toleranciji? Gdje je uzrok da tog radikalizma na bošnjačkoj strani ni iz daleka nije bilo toliko koliko ga je bilo na srpskoj i hrvatskoj?


Alija Izetbegović: Ja vam, prije svega, moram zahvaliti na ovom pitanju. Ono je dobronamjerno, ali je složeno na njega odgovoriti. Ako čovjek razmišlja o tom fenomenu velikog stepena tolerancije koji je postojao i postoji u bošnjačkom narodu, onda se može naći više objašnjenja.

Jedno objašnjenje može da bude manje uzvišeno, to je ono – manji narod, manja snaga, manja sila je uvijek za toleranciju, za suživot, a oni jaki su za dominaciju. To je neka narodna filozofija. Ali ja ne mislim da je ona bila odlučujući uzrok bošnjačke tolerancije i odlučujuće objašnjenje.

Postoji jedna bogumilska nota u bošnjačkom mentalitetu, onih dobrih Bošnjana, ta nota se sačuvala negdje u genima.


Drugo objašnjenje može biti to da islam priznaje Isusa i Mojsija kao božije poslanike, a hrišćanstvo ne priznaje Muhameda. To je bitna razlika. I u Kur'an-u postoji izričita odredba da se crkve, odnosno bogomolje ne smiju rušiti: “Tamo gdje se spominje Božje ime, to se ne smije rušiti.” …

Previous Predstavljena knjiga 'Prijestolni Bobovac: arheološko-historijski vodič'
Next I ona je naš ponos: Azra Dedić prvakinja Evrope

You might also like

HISTORIJA

Naselja bosanske srednjevjekovne države: Prozor u Rami

Oko rijeke Rame nalazila se Župa Rama. Ugarski kralj Bela II uzeo je titulu rex Ramae 1138 godine. U vrijeme Popa Dukljanina Župa Rama je pripadala oblasti Podgorja. Ona je

HISTORIJA

Muslimanska tradicija u Mađara starija je od hiljadu godina: Bošnjaci ostavili poseban trag

-Prema svjedočenju Abua Hamida al-Garnatija iz Granade, u današnjoj Španiji, koji je u 12. vijeku proputovao srednjovjekovnom Ugarskom, ondje je zatekao čak dvije različite skupine muslimana, svoje sunarodnjake Saracene (Böszörmény)

HISTORIJA

Kraljeva brda (VIDEO)

Visoko je grad bogate historije koja seže daleko u prošlost. Tragovi života na području visočke doline datiraju još iz 4000. godine p.n.e. Do Rimske okupacije, područje Visokog je naseljavalo Ilirsko