Alija Izetbegović o uzrocima bošnjačke tolerancije

Alija Izetbegović o uzrocima bošnjačke tolerancije

Danas je šesnaesta godišnjica smrti prvog predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. 

Donosimo izvod iz intervjua za Radio Slobodna Evropa 2000. godine.

Nenad Pejić, RSE: Htio bih vam postaviti pitanje koje vam vjerovatno ne bih postavio da sam po nacionalnosti Bošnjak. A, pitanje glasi: gdje vi vidite uzroke u činjenici da su se Bošnjaci, odnosno bosanski Muslimani, na prostoru bivše Jugoslavije pokazali superiorno najtolerantnijom nacijom?

Nad vama, nad tom nacijom je izvršen genocid, najviše zločina, sve je protiv nje rađeno, vi niste vraćali istom mjerom. Kad uporedite broj uništenih džamija u odnosu na broj crkava, pravoslavnih ili katoličkih, sasvim svejedno, te cifre nisu uporedive. Gdje je uzrok toj toleranciji? Gdje je uzrok da tog radikalizma na bošnjačkoj strani ni iz daleka nije bilo toliko koliko ga je bilo na srpskoj i hrvatskoj?


Alija Izetbegović: Ja vam, prije svega, moram zahvaliti na ovom pitanju. Ono je dobronamjerno, ali je složeno na njega odgovoriti. Ako čovjek razmišlja o tom fenomenu velikog stepena tolerancije koji je postojao i postoji u bošnjačkom narodu, onda se može naći više objašnjenja.

Jedno objašnjenje može da bude manje uzvišeno, to je ono – manji narod, manja snaga, manja sila je uvijek za toleranciju, za suživot, a oni jaki su za dominaciju. To je neka narodna filozofija. Ali ja ne mislim da je ona bila odlučujući uzrok bošnjačke tolerancije i odlučujuće objašnjenje.

Postoji jedna bogumilska nota u bošnjačkom mentalitetu, onih dobrih Bošnjana, ta nota se sačuvala negdje u genima.


Drugo objašnjenje može biti to da islam priznaje Isusa i Mojsija kao božije poslanike, a hrišćanstvo ne priznaje Muhameda. To je bitna razlika. I u Kur’an-u postoji izričita odredba da se crkve, odnosno bogomolje ne smiju rušiti: “Tamo gdje se spominje Božje ime, to se ne smije rušiti.” …

Previous Predstavljena knjiga 'Prijestolni Bobovac: arheološko-historijski vodič'
Next I ona je naš ponos: Azra Dedić prvakinja Evrope

You might also like

HISTORIJA

Šesti bošnjački reis: Spaho je umro u februaru ’42.

Bio je čovjek od nauke i pera, spadao je u red najistaknutijih kulturnih i javnih radnika bosanskohercegovačkih muslimana svog vremena. Fehim ef. Spaho, reisu-l-ulema Kraljevine Jugoslavije od 1938. do 1942.

HISTORIJA

Mustafa Imamović: Život posvećen čarobnoj zemlji Bosni

  Mustafa Imamović preselio je na bolji svijet 23. januara 2017. godine, a iza sebe je ostavio brojna djela kojima će se moći služiti svi oni koje zanima historijski put

HISTORIJA

Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

  “Zadnjeg vremena pripisali su se glasovi, a i novine – osobito susjedne – trubile su pried cielim svietom o budućoj sudbini Bosne, i Bošnjaka. Neka naša bratija zahtijevaše nek