Tunel Prenj, generacijski projekt – od Sarajeva do Mostara za sat vremena (Video)

Tunel Prenj na Koridoru Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, kada se izgradi bit će jedan od najkompleksnijih objekata u historiji građevinarstva Bosne i Hercegovine.

Na naučno-stručnom skupu za tunel Prenj o izazovima njegovog građenja diskutovali su eminentni evropski i domaći stručnjaci iz oblasti projektovanja i gradnje tunela. Bila je to prilika da evropski stručnjaci iznesu dosadašnja saznanja i iskustva stečena aktivnim učestvovanjem u projektovanju i građenju nekih od najdužih tunela u Evropi (Austrija, Švicarska, Italija), te da se domaći učesnici koji su na direktan ili indirektan način uključeni u projekt izgradnje tunela Prenj, upoznaju o potencijalnim problemima i izazovima pri realizaciji projekta ovih razmjera.

Tunel Prenj bi trebao biti dužine oko 10 km i prolazi kroz gorje sa složenim geološkim sastavom. To je prvi ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od 6 km, te ukoliko se izgradi, bit će među 22 ovakva tunela u svijetu.

Osim složene geološke strukture, sigurnost u saobraćaju u ovako dugim tunelima, jedan je od prioriteta koji treba razmotriti prilikom projektovanja. U tunelu bi bila projektovana 34 poprečna prolaza za pješake i vozila koja bi omogućila da se učesnici sigurno sklone u drugu cijev ukoliko dođe do incidentne situacije u tunelu.

Da bi se osigurala sigurnost učesnika u saobraćaju prilikom požara bitno je da se projektuje ventilacija u tunelu koja će onemogućiti širenje požara prije dolaska vatrogasnih vozila. Ventilacija ovako dugog tunela bi zauzela veliku površinu tunelske cijevi i zahtijevala bi smještaj velikih ventilatora na ulazu i izlazu tunela za koje bi bilo potrebno izgraditi duge portalne konstrukcije. Jedna od tema o kojoj se također diskutovalo odnosila se na odabir metode gradnje tunela.

Skup su organizirali Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, a implementator je bilo  Udruženje inženjera geotehničara u Bosni i Hercegovini.

Predavači na skupu su bili Peter Schubert, Alun Thomas, Johannes Kleberger, Gosta Ericson i David Rajšter, a  prisustvovali su i predstavnici domaće vlasti na čelu sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, direktori Cesta i Autocesta Federacije BiH, predstavici građevinskih kompanija i drugi.

Novalić i Branković o tunelu Prenj

Jedan od predavača na skupu, nezavisni projektant tunela Alun Thomas naglasio je da se radi o zahtjevnom terenu i kompleksnoj gradnji napominjući da postoje samo 22 ili 23 tunela u cijelom svijetu koji su duži od tunela koji bi išao kroz planinu Prenj.

Slovenski stručnjak za izgradnju tunela David Rajšter ocjenio je da je najvažnije odrediti optimalnu trasu, te da treba voditi računa o “osjetljivom okolišu i vodnim resursima na tom području”.

Zaključci s ovoga skupa naknadno će biti upućeni nadležnim institucijama na razmatranje.

-Cilj tog dokumenta je dobiti odgovor kako što prije početi sa izgradnjom tunela, kako što prije završiti i pustiti u promet najznačajniji i najskuplji objekt na Koridoru 5C uz optimalne troškove izgradnje, tako da bi 2025./2026. godine za sat stigli od Sarajeva do Mostara – saopćili su ranije organizatori skupa.