Katalog orijentalno-islamskih rukopisa vrijedan doprinos bosanskom naslijeđu

Katalog orijentalno-islamskih rukopisa vrijedan doprinos bosanskom naslijeđu

Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz iznimno vrijedne zbirke Bošnjačkog instituta, Svezak 3 u izdanju Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića bit će predstavljen danas u tom institutu u Sarajevu.

o vrijedno izdanje, koje je obradio Mustafa Jahić, predstaviće urednica Lejla Gazić, akademik Enes Karić, Ahmed Zildžić, Mustafa Jahić kao autor te uime izdavača Amina Rizvanbegović Džuvić.

Orijentalno-islamski rukopisi Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića predstavljaju vrijedan doprinos ukupnom rukopisnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Kao zaljubljenik pisane riječi i strastveni kolekcionar, osnivač Instituta Adil-beg Zulfikarpašić je s puno pažnje, predanosti, umijeća i ljubavi oformio zbirku rukopisa, uporedo s formiranjem drugih zbirki unutar Bošnjačkog instituta.

Zbirka je nastajala postepeno, od pojedinačnih rukopisnih kodeksa do preuzimanja cijelih manjih kolekcija. Posebno značajan doprinos formiranju rukopisne zbirke bilo je uključivanje nekoliko većih i važnih kolekcija, poput rukopisa porodice Sikirić sa Oglavka kod Fojnice, Sulejmana Hafiza iz Prizrena, Ahmeda ef. Hodžića iz Tešnja, rukopisne zbirke iz biblioteke dr. Dušanke Bojanić koja je posredstvom poklona Alije Širbegovića došla u Institut, Seida Strika, i drugih.

Tekstovi nastali od 14.do 16 stoljeća

Bošnjački institut danas posjeduje 1.086 rukopisnih kodeksa sa 1.662 djela pisana na arapskom, perzijskom, osmanskom turskom i bosanskom jeziku, nastala širom islamskog svijeta od 14. do početka 20. stoljeća.

Zbirka obuhvata djela iz svih naučnih oblasti koje su uobičajene za sve ozbiljnije rukopisne zbirke – tu su djela iz islamskog prava, obredoslovlja, prepisi Kur’ana i pojedinih njegovih dijelova, komentari Kur’ana, zbirke hadisa, zbirke pravnih rješenja (fetvi), molitvi (dova), gramatičkih, leksikografskih djela i priručnika za učenje orijentalnih jezika ili bosanskog jezika.

Osim toga, zbirka posjeduje i znatan broj književnih djela u prozi i stihu, medžmue – zbornike raznovrsne građe, historijske hronike i djela iz domena egzaktnih nauka (matematike, farmakologije, astronomije i dr.), te što je posebno značajno, djela autora Bošnjaka i rukopise vezane za naš prostor bilo po mjestu prijepisa ili po prepisivaču.

U cilju očuvanja tog jedinstvenog, autentičnog i raritetnog pisanog naslijeđa, Institut sistematski radi na njegovom prikupljanju i očuvanju više od trideset godina, kao i na dostupnosti istraživačima i naučnicima u zemlji i inostranstvu (kompletan fond je konzerviran, te dvije trećine dostupne istraživačima u punom tekstu u digitalnom obliku).

Sav rukopisni fond je katalogiziran i publikovan u tri sveska Kataloga arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta.

Povodom predstavljanja stručnoj i naučnoj, te široj javnosti 3. sveska Kataloga, kojeg je obradio i priredio renomirani stručnjak iz te oblasti Mustafa Jahić, priređena je i prigodna izložba rukopisa kojom se želi posebno skrenuti pažnja na familije i pojedince koji su darovali i uvakufili neke od najvrednijih knjiga što su posjedovali u svojim privatnim bibliotekama, kao i istaknuti neka od rijetkih djela i djela od posebnog interesa.

Previous Sve više đaka: U Vogošći će se graditi nova osnovna škola
Next Na današnji dan Bosna pobijedila Italiju pred punim Koševom; prilika za novi trijumf već 15. na Bilinom polju

You might also like

DUHOVNOST

487 godina sarajevske Gazi Husrev-begove medrese

Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu 8. januara obilježava 487 godina neprekidnog rada i jedna je od najstarijih odgojno-obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu. Ova medresa jedina je odgojno-obrazovna

SPORT

Emotivan “susret” bosanskih spasilaca i Zilan Oktay, godinu nakon spašavanja u Hatayu

“Čudo nakon 102 sata” bio je naslov u turskim i svjetskim medijima na današnji dan prije tačno godinu kada je ispod ruševina zgrade u zemljotresom razorenoj turskoj provinciji Hatay, spašena

BAŠTINA

Drvena džamija u Priluku stara 283 godine

  Priluk je mjesto na krajnjem zapadnom dijelu općine Živinice, a poznat je po Staroj drvenoj džamiji koja se nalazi unutar harema, u spokojnoj tišini i hladovini hrastove šume. Unutar