Čuveni govor Ćamila Sijarića na Makovoj sahrani: Ja sam Bosna, prkosna…

Čuveni govor Ćamila Sijarića na Makovoj sahrani: Ja sam Bosna, prkosna…

“Zapis o zemlji”, kratki epitaf najvećeg našeg pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara iz pjesničke zbirke “Kameni spavač”, objavljene davne 1966. godine, nosi snažnu poruku o bosanskohercegovačkoj državi, na vječitoj vjetrometini sila, negiranja, osporavanja, ponižavanja, tlačenja, od Srednjeg vijeka do današnjih dana.

Piše: Faruk Vele (Radio Sarajevo)

Zato “Zapis o zemlji”, i toliko decenija poslije, na nas ostavlja tako snažan utisak, jer sve što je “Zapis o zemlji” to smo mi danas i sutra.

Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u divnom Stocu.

Izložen žestokim kritikama i napadima, kakao jednom zapisa dr. Sanjin Kodrić, te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama vezanim za njegov privatni život – 14. jula 1971. godine umire u Sarajevu, u 54. godini života.

On je, kako je autoru ovih redaka kazivao akademik Muhamed Filipović, podmuklo ubijen, umoren…

Zato se danas, na Dan državnosti BiH, prisjećamo Maka Dizdara i čuvenog govora još jednog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pisca Ćamila Sijarića koji je sve ono što jeste bio Mak, i što jeste Bosna izrekao na posljednjem ispraćaju velikog pjesnika.

“A se leži dobri čovjek i pjesnik Mak Dizdar. Mre na svojoj baštini, na plemenitoj, na zemlji Bosni. Cijelim svojim pjesničkim bićem stajao je uz svoju Bosnu. Iz one drevne, budio je Kamene spavače i pred nas ih ko stihove svoje izvodio da nam kaže: “Eto, to su i takvi su bili oni što leže pod stećcima”. Daleko, pa preko svih “Modrih rijeka” bio je, prešao i stigao u jednu davnu i daleku Bosnu, u onu što je perom životožednim, a u studen kamen da, ostane trajno, ispisala svoj prkos bosanski: “Neću Istok, neću Zapad, ni Carigrad, ni Rim neću. Neću dogme i neću negve, neću tuđ skiftar i tuđ oltar. Hoću svoju slobodnu baštinu i na svojoj baštini svoga dida, jer zemlja prkosna i ponosna kakva sam ja još nigdje među zemljama ne postoji”, kazao je nad grobom velikog Maka Dizdara veliki Ćamil Sijarić.

Mak je svoju ljubav prema jednoj mu domovini, čiju kulturu i baštinu je istraživao, dešifrirajući tisućljetne poruke naš predaka ostavljene u kamenu, platio svojim životom, kao toliki prije i poslije njega.

Previous 'Od Kulina bana' - nova knjiga Irfana Mirze predstavljena u Torontu
Next Čestitka građanima s najvišeg vrha u zemlji - Maglića (VIDEO)

You might also like

HISTORIJA

Zvečan na sjeveru Kosova; nekada je bio istočna bosanska granica

  Naš historičar Mustafa Imamović o osmanskom osvajanju Bosne spominje Zvečan, kao istočnu bosansku granicu, a navodi i primjere saradnje najistaknutijih bosanskih velikaša (Sandalja , Hrvoja Vukčića, Pavloviće) sa Osmanlijama…

HISTORIJA

BOSANSKI TERITORIJ NA KARTI O PERIODU IZ 7. VIJEKA PRIJE NOVE ERE!

Karta Bosanskog tla iz 7 vijeka prije pojave Ise – Isusa Hrista, objavljena je u okviru kulturološkog predstavljanja Evrope, izdanje Francuske Nacionalne biblioteke u Atlasu “EVROPA KROZ VIJEKOVE”. Na vrhu

HISTORIJA

Prije četvrt vijeka ozvaničen prijem Bosne i Hercegovine u UN: Historijski moment!

Vijeće sigurnosti UN-a 20. maja 1992. godine usvojilo je odluku kojom se preporučuje Generalnoj skupštini da Republiku Bosnu i Hercegovinu primi u članstvo UN-a. Dva dana kasnije Bosna i Hercegovina