U kamenu uklesano: O koracima za trajniju zaštitu stećaka

U kamenu uklesano: O koracima za trajniju zaštitu stećaka

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine danas je održan Forum o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka u sklopu projekta “U kamenu uklesano”, koji se održava od početka ove godine.

Cilj foruma je da se kroz razmjenu mišljenja ljudi iz različitih oblasti koje se bave stećcima dođe do ideja i idućih koraka koje treba napraviti ka njihovoj trajnoj zaštiti, javlja AA.

Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Fondacije “Mak Dizdar” i rukovodilac projekta “U kamenu uklesano”, istakao je da je u dosadašnjem dijelu projekta izvršeno mapiranje stećaka u pet bh. opština, a u kojem su učestvovali mladi volonteri.

“Ukupno u pet općina Foča, Stolac, Travnik, Trebinje i Posušje radili smo s timovima mladih volontera na popisu i registraciji nekropola stećaka. Mladi su odlazili na nekropole fotografisali, uzimali GPS podatke i stvorili web-stranicu stecakmap.info gdje su svi ti podaci pohranjeni. Za sada je obrađeno samo tih pet općina, međutim ideja je da se vremenom projekt nastavi i da to postane sveobuhvatna mapa stećaka u Bosni i Hercegovini i regionu”, kazao je Dizdar.

Dodao je da su sada prešli u drugu fazu projekta u sklopu koje se održava i Forum o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka.

“Cilj je, kao što i samo ime govori, prvenstveno da dođe do razmjene mišljenja između predstavnika različitih institucija. Dakle, od državnih i međunarodnih institucija, preko predstavnika akademske zajednice, tako i nevladinih organizacija koje se na različite načine bave stećcima. Jer, briga o stećcima obuhvata mnogo različitih aspekata i jako je bitno da sve te različite strane pa i ostali građani na kraju krajeva sarađuju, da bi stećci konačno dobili status koji zaslužuju i koji su barem formalno dobili UNESCO statusom. Međutim, svjedoci smo da to nije dovelo do velikih promjena na terenu, da institucije koje bi se time trebale baviti nažalost ne rade mnogo na tome. Tako da smo mi odlučili barem pokušati na ovom forumu razgovarati o mogućim idejama, o mogućim idućim koracima pa nadamo se da će to dovesti i do nekih konkretnih akcija u budućnosti”, zaključio je Dizdar.

Na forumu su izlaganja imali Ema Mazrak s Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, Tatjana Mičević Durić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Aida Bičakčić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Ajla Sejfuli iz Zavičajnog muzeja Travnik, Marina Stojanović iz Turističke organizacije Foča, Edin Bujak s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Elma Hašimbegović iz Historijskog muzeja BiH i Senad Šabović iz Fondacije “Stećak u Bosni i Hercegovini”.

Razgovaralo se o raznim temama, a među njima su “Nužnost(i) u postupcima sprovođenja analiza likovnih i ikonografskih vrijednosti stećaka u njihovoj parcijalnoj i cjelovitoj re/valorizaciji”, “Stare prakse i nove mogućnosti u radu na stvaranju dokumentacije”, “Preventivna konzervacija stećaka”, “Stanje istraženosti nekropola centralne Bosne i smjernice za njihovo očuvanje i promociju”…

Previous Fahrudin Muminović, koji je preživio strijeljanje u Srebrenici uselio u novi dom
Next Maglaj čuva od zaborava srednjovjekovno bosansko pismo (Video)

You might also like

BAŠTINA

Sinan-begova džamija, Čajniče

Jedan od srodnika Mehmed-paše Sokolovića je bio i Sinan-beg Boljanić. Rođen je u selu Boljanići, kao jedno od šestero djece Bajram-age. Sinan-beg je bio oženjen Šemsa-kadunom, sestrom Mehmed-paše Sokolovića. Sinan-beg

BAŠTINA

Katolički vjernici ponosni na kapelu Gospe Lipničke kod Tuzle

  Nakon višegodišnjeg zalaganja franjevaca, kapela Gospe Lipničke iz naselja Marići u Lipnici kod Tuzle nedavno je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što je razveselilo brojne katoličke vjernike s

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

BZK “Preporod“ organizirao naučni skup o Aliji Isakoviću: Hasanaginicu nakon dva stoljeća vratio kući

U Domu Bošnjake zajednice kulture “Preporod“ održan je naučni skup “Neminovnost: Aliji Isakoviću u čast“ na kojem je ukazano na fundamentalnu važnost djela Isakovića i njegov značaj za kulturu Bosne