Lov sa sokolovima, zaboravljena tradicija Bosne

Lov sa sokolovima, zaboravljena tradicija Bosne

Iz knjige Antuna Hangija ‘Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini’. (Drugo izdanje, 1906.)

-Naši su muslimani veliki prijatelji lova i junačkih igara.

Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi, u kojoj se je sve do danas održao lov sa sokolovima, premda i to malo po malo prestaje. Lovom sa sokolovima bave se još jedino plemićke obitelji Uzeirbegovića u Maglaju na Bosni i Širbegovića i Smailbegovića u Tešnju.

Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini, pa kada su ih izvježbali, idu šnjima u lov. Soko sjedi lovcu na ruci, a na glavi mu je crvena kapica. Kad lovac opazi kakvu pticu, skine mu kapu s glave, a on poleti strjelovitom brzinom za njom, uhvati je i donese svome gospodaru.

Osim manjih ptica hvata soko prepelice, trčke i šljuke, a nekada udariće i na mnogo veću pticu od sebe.

Začudo je kako brzo soko upozna svoga gospodara. Već iza nekoliko nedjelja ide on šnjim u lov i ne će da ga ostavi.

Osim sa sokolovima, love neki, osobito manje vrste ptica i sa akmadžama, kopcima.

Soko je muslimanu vrlo draga ptica. On je znak srčanosti i hrabrosti. Hrabrost se junaka često, ne samo u narodnoj pjesmi, nego i u običnom govoru, ispoređuje hrabrosti sokola, jer on u sebi sadržava sva svojstva, koja treba da rijese valjana junaka. Hoće li naš musliman da označi brzinu, veli on: ‘Brz je kao soko.’ Junak je ne samo hrabar kao soko, nego ima i oko sokolovo. Prijatelj zove prijatelja, a junak junaka svojim sokolom. I otac i majka vele sinu svomu: ‘Sokoliću moj.’

U narodnoj pjesmi soko je uz lastavicu listonoša, koji zaljubljenima listove donosi:

‘Beg Mustaj-beg ikindiju klanja,

Siv mu soko na ramena sjeda,

Iz kljuna mu listak knjigu hiti.

Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom, a svoga dragoga sa sokolom, pak veli:

Pripelica jeste za sokola,

Za Rizvana ovaka divojka.

Pijev sokolova…

Gepostet von Od Kulina bana i dobrijeh dana am Dienstag, 2. Juli 2019
Sokolovi, okolina Sarajeva

(MiruhBosne)

Previous Koliko je za vas, Milanoviću, “puno muslimana” u Bosni?
Next Bajević namjerava vratiti Lulića u reprezentaciju

You might also like

HISTORIJA

Neznane ljepote Bosne i Hercegovine: Rimska vila stara blizu 2.000 godina biser antičke arhitekture

  Općina Čapljina na svom području ima nekoliko značajnih kulturno-historijskih spomenika među kojima su stari gradovi Počitelj i Gabela, nalazišta iz rimskog perioda na području Višića, podvodno arheološko nalazište Desilo

HISTORIJA

Svjedok postojanja jake države Bosne: Povelja Kulina bana uskoro dostupna u digitalnoj verziji

Bosanski vladar Kulin ban 29. avgusta 1189. godine, dakle prije 830 godina, uputio je Povelju dubrovačkom knezu Krvašu kojom se reguliraju trgovački odnosi između Bosne i Dubrovačke republike. Povelja, kao najstariji sačuvani

HISTORIJA

GODIŠNJICA VELIKE BOŠNJAČKE POBJEDE – Boj pod Banjom Lukom 1737. godine

Što se Bošnjaka tiče, vrijeme rata 1737–1739. bilo je dramatično koliko i slavno. Oni su tada konačno odbranili svoj položaj na datom geopolitičkom prostoru. Kasnije generacije Bošnjaka bile su ponosne na djelo svojih predaka.