Sarajevo: Obilježene 483 godine postojanja Gazi Husrev-begove medrese

Sarajevo: Obilježene 483 godine postojanja Gazi Husrev-begove medrese

Centralnom svečanošću održanom u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, obilježena je 483. godišnjica kontinuiranog odgojno-obrazovnog rada ove ustanove.

Gazi Hurev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. hidžretske, odnosno 8. januara 1537. godine. To je ujedno jedina škola u Bosni i Hercegovini koja kontinuirano radi duže od 470 godina, a osnivač je vakif Gazi Husrev-beg.

Povodom obilježavanja historije duge skoro pet stoljeća organizirana je akademija na kojoj su, pored ostalog, dodijeljena posebna priznanja za afirmaciju te odgojno-obrazovne ustanove, a dobitnici su direktor uprave za obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Dževad Hodžić i Jusuf Zahiragić, predsjednik Medžlisa IZ Sarajevo.

Priznanje za doprinos u odgojno-obrazovnom procesu ispred kolektiva Medrese dobio je Dževad Pleh, a priznanje za nesebično zalaganje i doprinos radu Medrese uručeno je Hazimu Šeti.

Direktor Medrese Mensur Malkić medijima je kazao kako danas Medresa ima 485 učenika i učenica, među kojima su dva hafiza i tri hafize.

Podsjetio je i na izuzetne uspjehe koje su učenici postigli u nastavi i izvan nastave.

”Prošle godine smo uspjeli, što se tiče investiranja u Gazi Husrev-begovu medresu, obnoviti restoran u muškoj medresi. Ponosni smo na to što su zidove restorana ukrasili naši učenici i učenice medrese koji pohađaju kaligrafsku sekciju”, rekao je Malkić.

Dodao je kako što se tiče modernizacije učionica i kabineta, opremljeni su interaktivnim projektorima i desktop računarima.

”Za žensku medresu, uradili smo glavni projekat, preveli na turski jezik, i predali na protokol TIKA-i te očekujemo odgovor“, rekao je Malkić.

Upitan šta je Gazi Husrev-begova medresa u ukupnoj intelektualnoj misli u Bosni i Hercegovini, Malkić je kazao kako je Medresa ummu-l-medaris, odnosno “majka svih medresa”.

”Možemo reći da je iz Medrese u ovom periodu izašlo sedam medresa koje su na području BiH, odnosno pod Rijasetom IZ u BiH”, rekao je Malkić koji je dodao kako je Medresa do sada iznjedrila na desetine hiljada svršenika koji su bili imami, hatibi, mullimi i muallime (vjeroučitelji i vjeroučiteljice), profesori islamskih nauka, a obnašali su i bitne pozicije u društvu.

Dobitnik priznanja Hodžić kazao je kako mu ovo priznanje, kao i godine koje je proveo školujući u medresi, mnogo znače.

Dodao je kako mu Medresa znači mnogo, kao što je značila i kroz cijelu historiju.

”Gazi Husrev-begova medresa je sigurno temelj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini”, rekao je Hodžić.

Dodao je kako je u vrijeme između dva svjetska rata ova medresa je bila jedina obrazovna ustanova takve orijentacije u BiH, a njeni svršenici su dolazili iz svih dijelova zemlje.

Kazao je kako Medresa i danas igra značajnu ulogu zajedno s još šest medresa koje su, na neki način, proširena porodica Gazi Husrev-begove medrese.

Dobitnik priznanja je i Zahiragić koji je kazao kako je riječ o priznanju koje se dodjeljuje ljudima iz, takoreći civilnog sektora i mnogo mu znači.

”Ovo priznanje je, ne samo meni nego i mojoj porodici, roditeljima, profesorima koji su usadili temelje i nas kao djecu, mlade ljude uravnotežili da u životu idemo uravnoteženo i dostojanstveno“, rekao je Zahiragić.

Učenica Lamija Nezirović kazala je kako je Gazi Husrev-begova medresa škola koja je omogućila učenicima da postanu jake moralne ličnosti koje će djelovati u društvu i koje će nastojati pomoći društvu da razvije temelj, moral koji je danas sve manje zastupljen u sredini u kojoj živimo.

”Iz medrese ću ponijeti da istinski vrednujemo i cijenimo sve ono što nas okružuje, prije svega, baštinimo našu tradiciju, vjeru i kulturu, kao i sve ono što vrijedi u našoj domovini Bosni i Hercegovini”, rekla je Nezirović.

Organiziran je i prigodan vjerski i kulturni program povodom obilježavanja 483 godine rada Medrese.

Zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH Enes ef. Ljevaković u obraćanju je podsjetio kako je Medresa “opstala, i u najtežim vremenima, kao jedini centar islamske učenosti na širim balkanskim prostorima, održala kontinuitet rada i djelovanja tokom zadnjih pet stoljeća”.

”Kada su svi drugi izvori zatrpani ili su presušili, ova medresa je nastavila napajati duše našeg naroda i navodnjavati naše krajeve vodom života. To je bilo dovoljno da preživimo sušu i da dočekamo da stabljike koje su iznikle tada sa dubokim korijenima daju svoje plodove i obnove život. Teško možemo naći drugu školu na ovim našim prostorima, da je dala više značajnih muškaraca i žena koji su gradili državu i bili uz svoj narod na najodgovornijim pozicijama“, rekao je Ljevaković.

Pojasnio je kako jedna od najreferentnijih metoda vrednovanja škola i univerziteta danas u svijetu jeste analiza utjecaja njihovih svršenika, odnosno položaja i utjecaja kojeg imaju u društvu.

”Ako je suditi po tome, Gazi Husrev-begova medresa je, ne samo po onome što danas postižu njeni učenici i profesori, lider u regionu”, smatra Ljevaković.

Dodao je i kako mu je drago vidjeti da se nastavlja praksa dodjele posebnih priznanja zaslužnim svršenicima Medrese, koji su svojim radom, načinom života i djelovanjem u društvu, doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji ove škole i zajednice.

Pojasnio je kako nijednog od ovogodišnjih laureata ne treba posebno predstavljati, a nada se i da će njihov primjer biti uzor budućim generacijama svršenika.

”To nam je naročito značajno kada znamo da sve veći broj njih studira različite fakultete i svoj radni status ne zasnivaju kao imami ili na drugim poslovima u zajednici. Ja sam siguran da se zbog toga oni neće ništa manje osjećati gazinovcima i da će kao što su to generacije kojima danas odajemo priznanje, ostati vezani uz svoj drugi dom, duhovni zavičaj iz kojeg su krenuli na put stjecanja znanja i u kojem su preuzeli nošenje emaneta vjere”, rekao je Ljevaković.

Uputio je molitve da i u godinama koje su pred nama klupe ove škole budu ispunjene dobrim, vrijednim i odgojenim učenicima.

Svečanosti su prisustvovali visoki zvaničnici vjerskog, kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine.

Izvor: Agencije

Previous Alma Zadić, austrijska ministrica pravde nakon prijetnji dobila zaštitu specijalne jedinice
Next Dr. Aida Kamišalić Latifić, Inženjerka godine u Sloveniji

You might also like

NAŠI DANI

Sidran na HRT-u: Za nas ta stvar nije tako mutna kako se vama čini. Mi smo bili izloženi višestrukoj agresiji

  Gostujući na hrvatskoj državnoj televiziji, bosanskohercegovački akademik Abdulah Sidran nemuštim domaćinima je otvoreno rekao neke stvari vezane za nedavnu hašku presudu… -Druge su zemlje snosile troškove izbjeglica iz Bosne i

NAŠI DANI

Bosanski građani iz dijaspore pozvani da ne dolaze u domovinu bez prijeke potrebe

Na vanrednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom sprečavanja širenja korona virusa doneseno je 18 zaključaka, među kojima je i onaj da se bosanskohercegovački građani u dijaspori pozovu da ne

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

U Prijedoru klanjana kolektivna dženaza za 23 žrtve ubijene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu

U Prijedoru je danas klanjana kolektivna dženaza za 23 žrtve ubijene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u tom gradu i okolini. Kolektivna dženaza obavljena je jutros u 9 sati,