Tradicija bosanskog ćilima

Tradicija bosanskog ćilima

.. Ali ne samo da su džamije ćilimima prostrte, nego ćeš i u privatnim kućama naših, pa i siromašnih muslimana naći lijepih i velikih ćilima i baš ti ćilimi ugodno se dojimlju stranca, koji prvi put ulazi u muslimansku kuću ili bogomolju.

‘Zanimljivo je pitanje’, veli neki pisac ‘odakle je došla umjetnost tkanja ćilima u Bosnu? Je li se ona razvila iz primitivnih početaka tekstilne vještine, koju nalazimo kod u Slavena, pa i u Bosni, ili je ona ušla putem tuđe kulture., koja si je prokrčila put u Bosnu?’

On sam sebi odgovara i dolazi do zaključka, da je tkanje ćilima po svoj prilici prešlo sa istoka, sa islamom u Bosnu.

A zašto? Zato, jer ćeš na istoku naći u svakoj kući, pa i u skranje fukare ćilime, dočim na zapadu imaju ćilime samo bogataši; sirotinja za nje ni ne zna.

‘Sudimo i po tom’, veli isti pisac ‘ da su ćilimi prešli sa islamom u Bosnu, jer svaki musliman ili muslimanka, kada klanja, valja da prostre pustekiju ili serdžadu i da se na njoj Bogu moli. Ćilimi što se i danas tku u Bosni, tku se po uzoru istih istočnih tkanina, koje i u Bosni nalazimo.

Da je industrija ćilima sa istoka prešla u Bosnu, vidi se i po tom, što je ta grana tekstilne industrije još i danas vrlo razvijena u onim zemljama, kojima su zapovijedali Osmanlije: u onim zemljama, u kojima nijesu Osmanlije vladali, industrija je ćilima vrlo neznatna.

Malo po malo razvila se je industrija ćilima u cijeloj zemlji, kao kućni obrt, pa bi čovjek, koji ne bi znao, da je ta grana tekstilne industrije prešla od Osmanlija, mislio, da joj je sijelo u Bosni, a ne na istoku.

Uvidiv bosanska vlada, da naš narod u ovim zemljama, ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ćilima i da bi se tom granom tekstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privrede, otvorila je zemaljsku radionicu ćilima u Sarajevu. U toj radionici radi dnevno do dvije stotine vještih radilica, a njezini proizvodi ne samo da su stekli lijep glas u zemlji, nego još više u inozemstvu, a osobito na izložbama u Budimpešti, Beču i Bruselju.

Ćilime izrađene u bosansko-hercegovačkoj radionici ćilima, izvoze i u inozemstvo, a na po se u Njemačku, Francusku i Englesku, gdje su svojom lijepom izradom i solidnom građom na glasu.

Izvor: Antun Hangi ‘Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini’, 1906.

(MiruhBosne)

Previous U ovoj bosanskoj općini su preduhitrili Luksemburg: U Prozoru besplatan javni prijevoz
Next Nastavlja se obračun: Bosanska Prevent grupacija napada njemačkog giganta Volkswagen

You might also like

NASLIJEĐE

ZAMETNUTI BISER – STARI GRAD KOMOTIN U JAJCU

Poput zametnutog bisera, koji je istovremeno i tajanstven i romantičan i privlačan, o Komotinu se malo zna. Grad kao da čeka svoj izlazak na svjetlo povijesti Piše: Leonard VALENTA Taman

BH RAZGLEDNICA

Ponos Bosne – Stari grad Srebrenik (VIDEO)

Dom bosanskih vladara Kotromanića, jedan od simbola bosanske državnosti.. pogledajte snimke čvrste srebreničke Gradine – jednog od najljepših srednjovjekovnih gradova u našoj zemlji i šire. Foto & video: MS Videography –

NASLIJEĐE

Sahat-kula u Gračanici – Gračanički kosi toranj

  Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine, proglasila je „Povijesnu građevinu – Sahat-kula u Gračanici“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sahat-kula u Gračanici se nalazi u centru čaršije. Sahat-kule su