Otvorena izložba ‘Sjećanje na Džemala Bijedića 1977-2020’
Muzej Hercegovine Mostar organizovao je u petak izložbu pod nazivom “Sjećanje na Džemala Bijedića 1977-2020”, povodom 43. godišnjice pogibije Džemala Bijedića.
Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz bogate zbirke muzejska “Džemal Bijedić”, koja prikazuje hemeroteku, telegrame sućuti, reportaže, pjesme te knjige žalosti u koje su se upisali visoki državnici, predsjednici vlada, partija, najviše ličnosti političkog života, kako u tadašnjoj Jugoslaviji, tako i u svijetu.
Kustosica, historičarka Muzeja Hercegovine Indira Gaštan Bešo kazala je kako su izložene fotografije od velikoga značaja. ”Na izložbi je postavljeno 18 panoa te fotografije Tita i Jovanke kako odaju posljednju počast oporodici Bijedić. Također prikazan je dio od 10 hiljada telegrama koji je prispio porodici Bijedić, naistaknutijim ličnostima društveno političkoga života Jugoslavije i organa društveno političkih organizacija i zajednica Jugoslavije i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, kao što su telegram iz SAD predsjednika Geralda Forda, telegram od kraljice Margaret od Danske te kraljice Elizabete itd.”, istakla je Gaštan Bešo.
Džemal Bijedić je bio istanuti jugoslovenski i bosansko-hercegovački političar. Poginuo je u avionskoj nesreći, 18. januara 1977. godine. Jedan od dva javna univerziteta u Mostaru nosi njegovo ime. Izložba će u Muzeju Hercegovine ostati otvorena sljedećih mjesec dana.
You might also like
Safet Zec: Dužnost mi je djelima prenijeti poruku svijetu o istini (VIDEO)
Trag njegovog umjetničkog rada je duboka emocija i snažna poruka otisnuta u vremenu kao upozorenje, krik, divljenje ljepoti ljudske tjelesnosti i kreativnosti, prirode, djelića svakodnevnice. Uvažen na domaćoj i
Muzej Sarajeva pod opsadom je među top 5 turističkih atrakcija glavnog grada
Muzej Sarajeva pod opsadom, iako je svoja vrata otvorio prije tek nešto više od dva mjeseca, bilježi značajan broj posjeta iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te je već uvršten
Mulabdićeva vizija bošnjaštva koju je potrebno oživjeti
Nakon pada Bosanskog kraljevstva i osvajanja od strane Osmanskog carstva, Bošnjaci, naročito oni koji su primili islam, svoje književno stvaralaštvo počinju da pišu na orijentalnim jezicima. Ta praksa pisanja na