Bugojanka Munevera Đuliman sa svojim sestrama otkala stotine ćilima

Bugojanka Munevera Đuliman sa svojim sestrama otkala stotine ćilima

Tradicija tkanja ćilima polako nestaje na bosanskohercegovačkim prostorima, jer je interes građana da ih imaju u svojim domovima sve manji – kaže u razgovoru za Fenu 63-godišnja Munevera Đuliman iz bugojanskog naselja Gračanica.

-Izuzetak su građani koji vunene ćilime nabavljaju za ‘bosanske sobe’ u svojim kućama. Na taj način, žele da sačuvaju uspomenu na jedno vrijeme, koje je davno prošlo –  naglasila je.

Priča kako je u mladosti, zajedno sa svojim sestrama, otkala na stotine ćilima, od kojih su neki završili u Hrvatskoj, Austriji, Italiji i drugim zemljama, gdje žive i rade ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

-Ćilime smo tkali na stanu koji je napravio naš rahmetli otac, a koji je služio svojoj svrsi više od dvadeset godina. Uglavnom smo radili za hercegovačko tržište. Uz očevu penziju, bio je to važan izvor prihoda za našu porodicu – kaže ova Bugojanka.

Dodaje kako su vunu, koja im je bila potrebna, same čupale i prele, i pravile boju za razne šare, kao i da su ćilime tkale po uzorcima, odnosno šemama od starih ćilima.

-Prestala sam tkati kada sam počela raditi u ‘Rodiću’, a stan smo nakon rata iznijeli iz kuće. Nedavno sam imala priliku pokazati kako se to radi, na jednom kursu tkanja u Bugojnu – kazala je ova penzionerka za koju, oni koji je poznaju, imaju samo riječi hvale.

Munevera je, kao i mnoge druge vrijedne žene u bugojanskom kraju, izrađivala nekad različite ručne radove, vezla je na vreći, bavila se bijelim radom i heklanjem, a danas uglavnom plete čarape, u čemu je, također, veoma vješta.

Međutim, ljubav prema tkanju ćilima kod nje nikada nije prestala, kao ni žal zbog toga što se tradicionalni, vuneni ćilimi, sve više izbacuju iz upotrebe.

-Onima koji ih imaju, savjetovala bih da pokušaju sačuvati njihovu svježinu i dugotrajnost, a to će najbolje učiniti ako ih ne budu prali toplom vodom. Ćilimi se čiste mrežastom vrećom u hladnoj vodi, u koju se stavi malo sirćeta. Tako će uvijek biti kao novi – zaključuje Munevera Đuliman.

Previous Sarajevo: Uskoro kreće gradnja novog sjedišta Al Jazeera Balkans
Next Visočki muzej čuva nadvratnik i natprozornik srednjovjekovnog grada (Video)

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Čamdžića kuća u Puračiću – jedna od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom

  Čamdžića kuća u Puračiću predstavlja jednu od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom u Bosni i Hercegovini. Objekat ima veliku historijsku, ali i ambijentalnu vrijednost u okviru Čamdžića mahale u Puračiću

BAŠTINA

Rimski most, jedan od ljepših sačuvanih mostova u Sarajevu

Rimski most, na rijeci Bosni, nedaleko od sarajevskog naselja Ilidža, jedan je od ljepših sačuvanih mostova u bh. prijestolnici Sarajevu i njegovoj okolini. Jedan je od četiri stara kamena mosta

BAŠTINA

Aladži se svi već dive

Za desetak dana bit će postavljena i učvršćena oplata, onda počinje zidanje kupole, a tri male iznad trijema već su izgrađene, priča efendija Ćemo “Već se nazire njena ljepota i