Tešanjska sahat-kula dobila novog ‘čuvara vremena’

Tešanjska sahat-kula dobila novog ‘čuvara vremena’

Od 21 sahat-kule koje su ostale kao spomen obilježja jednom načinu života, samo se 4 i danas održavaju i prikazuju vrijeme. Jedna od njih je i tešanjska sahat-kula, čije je održavanje već 4. generaciju u vrijednim rukama porodice Hojkurić.

Adem Hojkurić, rođen davne 1936. kaže kako je ovu obavezu  preuzeo od svog oca Abdulaha, koji je istu dužnost naslijedio od svog oca Muhameda. Unazad nekoliko godina i Adem ima pomagača u svom zetu Adnanu, a danas je uz prisustvo Općinskog načelnika Suada Huskića i zvanično predao dužnost majstora održavanja sahat kule svome zetu.

Penjući se uz brdoviti puteljak koji vodi do sahat-kule podno Gradine, Adem nam priča da je sa suzama u očima prvi put predao ključeve zetu. Prema Ademovim riječima, on je sa samo 7 godina počeo pomagati svome ocu oko obavljanja ove dužnosti, što će reći da je Adem skoro 77 godina bio zadužen da tešanjska kula ne izgubi svoju namjenu.

”I danas bih mogao zaplakati. Radim ovo od osnovne škole. Kako je otac preuzeo ovo, tako sam i ja išao njemu u rezervu, kod njega radio. Svaki sam uglavnom dan bio gore, navijao, dogonio, nisam znao da će jednog dana doći do ovoga da je moram dati drugome”- kroz suze nam govori Adem.

Adem nam kaže da je zaista uvijek imao želju i volju da obavlja ovu dužnost. Ističe da nikada nije gledao, hoće li ovaj njegov rad biti plaćen, a kaže da je osobito bilo teško raditi ovo 5 godina rata, ali kaže da čak ni tada nije odustajao.

Veliki broj tradicionalnih porodičnih zanata i navika danas izumire. Mladima nije zanimljivo baviti se ovakvim poslovima. Ipak Ademov zet Adnan Alić kaže da mu nije bilo nimalo teško nastaviti ovu tradiciju koja je toliko godina dio porodice njegove supruge.

”Iskreno, meni se ovo odmah učinilo zanimljivim i jako dinamično. S druge strane, jeste i obaveza svaki dan dolaziti, ali nije trebalo puno da me djed nagovori na ovo. Svaki dan je potrebno naviti sati, i mehanizam nekad drži i do 30 sati. Mojoj supruzi je drago što je ovo na neki način ostalo u porodici i što će se nastaviti prenosit s koljena na koljeno.”- kazuje nam Adnan.

Briga oko sahat-kule podrazumijeva svakodnevni dolazak i podizanje tegova, te omogućavanje rada sahat kule. Također, dva puta godišnje obavezno je i čišćenje kule, što znači prebrisati, podmazati i ponovo zavrnuti, kako bi nastavila funkcionisati.

Tešanjska sahat-kula je izgrađena u 17. vijeku u Tešnju i na privremenoj je listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nastala je u vrijeme kada se tešanjska čaršija počela intenzivno razvijati. Visoka je 18,5 m i poklon je Fehim-bega Smailbegovića.

Sahat je ranije pokazivao vrijeme a la turca, a današnji sahat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beča 1890.

Načelnik Suad Huskić je danas upriličio druženje sa starim i novim čuvarem vremena na tešanjskoj sahat kuli, te su nakon toga zajedno prošli čaršijom do kule. Ovom prilikom uručen je i poklon Ademu Hojkuriću, kao skromna zahvala za njegov nesebični doprinos očuvanju tešanjske tradicije. 

Izvor: zosradio.ba

Previous Firma iz D. Vakufa kreće sa prvom isporukom namještaja od metala; počinju i proizvodnju ekskluzivnih drvenih kuća
Next Poštenje se u Bosni ipak isplati! Stipendija kćerki Sulejmana Zećirija koji je vratio pronađeni novčanik

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Srcoliki otok usred čiste i blistave Une (FOTO)

Kada ptice iz vazduha gledaju, Japodski otoci im izgledaju kao srce. Zahvaljujući dronovima, u to se fotografijama iz vazduha možemo uvjeriti i sami. Stvarno, pravo srce. Od trenutka ulaska u

NASLIJEĐE

Sjeničanka Sadija Totić čuva od zaborava sjeničko-pešterski ćilim

Sjeničko-pešterski ćilim poznat je nadaleko. Vijekovima se on u regiji Sandžak, na jugozapadu Srbije, izrađuje na isti način i s istim šarama i motivima. Za izradu ćilima koristi se vuna

NASLIJEĐE

U Sarajevu konferencija o zaštiti pisanog nasljeđa: Važna razmjena iskustava

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u utorak je nastavljena prva međunarodna konferencija “O zaštiti pisanog naslijeđa”, na kojoj učestvuju ugledni stručnjaci i intelektualci iz regiona i svijeta, a koji