U Sarajevu predstavljena istraživačka platforma “nekropola.ba”

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu danas je predstavljena istraživačka platforma “nekropola.ba”, projekat za koji je istaknuto da je od posebnog značaja za očuvanje stećaka, “kamenog blaga” srednjovjekovne Bosne.

Na pres-konferenciji održanoj u Sarajevu predstavljeni su rezultati višemjesečnog rada na razvoju istraživačke platforme namijenjene naučnoistraživačkoj zajednici koja se bavi proučavanjem i očuvanjem stećaka, vrijednog srednjovjekovnog blaga Bosne i Hercegovine.

Platforma “nekropola.ba” predstavlja projekat očuvanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Projekat je inicirao profesor Edin Bujak sa Katedre za arheologiju, a realizirala ga je softverska kompanija “Klika” iz Sarajeva u saradnji sa Institutom za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ova platforma predstavlja podršku inicijativi popisivanja stećaka i nekropola na područjima Bosne i Hercegovine, a realizirana je kao dio Give back kampanje kompanije “Klika”, u okviru programa KLIKA PRAKSA.

Na konferenciji za novinare bili su prisutni i članovi tima mladih IT-stručnjaka koji su radili na razvoju ove jedinstvene platforme, a svi prisutni su se imali priliku upoznati sa funkcionalnostima platforme i njenim značajem za očuvanje stećaka, kao spomenika neprocjenjive vrijednosti.

Inicijator projekta profesor Edin Bujak, sa Katedre za arheologiju, kazao je novinarima kako su stećci svjetska baština, za koje se može kazati da su rame uz rame s najznačajnijim svjetskim spomenicima.

Nažalost, dodao je, o stećcima se i danas još uvijek veoma malo zna, a još tužnija činjenica svakako je ta što stećci svakodnevno ubrzano probadaju, nestaju, završavaju u temeljima zgrada, puteva, a čini se da ništa posebno na tom pitanju se ne poduzima niti se odgovorni sankcionišu.

“Jedan od vodilja u ovom projektu bila je da spasimo naše naslijeđe tako što ćemo ga dokumentirati i prezentirati na jedan savremen način, u jednoj savremenoj bazi podataka, što dosad nije pokušano da se uradi na prostoru BiH”, rekao je Bujak.

Projekat se sastoji od tri osnovna segmenta. Prvi je web-stranica čiji je cilj približiti stećke široj javnosti, odnosno pokazati ljudima šta su to stećci, koliko ih ima, odnosno koje su njihove najznačajnije karakteristike. Drugi segment je dokumentirati stećke i koliko je to moguće približiti naučno-istraživačkim radnicima koji će istraživati ovo srednjovjekovno blago. Treći segment je i android aplikacija, tako da će svi najvažniji podaci biti dostupni i putem pametnih telefona, a aplikacija će biti povezana s glavnom bazom podataka.

Bujak je dodao kako je cilj ovog projekta uspostaviti komunikaciju i sa, uslovno rečeno, običnim ljudima, odnosno da se ostvari interakcija gdje će se njima ostaviti mogućnost da prijave nekropolu u svom okruženju, koja možda nije poznata i onda se ta nekropola prezentira, sačuva, evidentira i opiše na pravi način.

“Jer ukoliko ne napravimo komunikaciju s ljudima na terenu, nismo ništa postigli. Stećci su upravo po selima, na brdima, svuda oko nas. Stećke ne čuvaju muzeji, zavodi ili institucije, čuvaju ih ljudi koji žive pored stećaka. Ukoliko ne shvate pravi značaj blaga koje imaju pored sebe i kako ga na ispravan način koristiti, onda ćemo sigurno izgubiti sve što imamo”, poručio je Bujak.

Posljednji zvanični popis stećaka u Bosni i Hercegovini obavljen je 70-ih godina, prema kojima ih se u našoj zemlji nalazi više od 70.000. Nešto stećaka ima na prostoru Srbije, Hrvatske i Crne Gore, u rubnim područjima prema Bosni i Hercegovini.

Bujak dodaje kako, prema posljednjim terenskim istraživanjima, pretpostavljaju da je u Bosni i Hercegovini bilo više od 100.000 stećaka, znatno više u odnsu na podatke posljednjeg zvaničnog istaživanja.

Komitet UNESCO-a je 2016. godine na prestižnu Listu svjetske baštine uvrstio stećke na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Izvor: Agencije