Kera, tvorevina oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena

Prozračna, šupljikava, pomalo krhka tvorevina nazvana čipka-kera, proizvod je ljudskih, najčešće ženskih ruku, rađena na našim prostorima, godinama oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena.

Izrađuje se tankom iglom za ručno šivanje i pamučnim koncem (najčešće drap ili bijele boje) od kojeg nastaju različite mustre, a tehnika keranja prenosi se s koljena na koljeno.

Šef Ureda UNESCO-a za BiH Siniša Šešum kaže Feni da je umijeće izrade čipke – kere upisano na Inventarnu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine 2011. godine.

– Nakon konsultacija s nadležnim institucijama BiH, možemo potvrditi da proces nominacije izrade čipke-keranja na Reprezentativnu listu UNESCO-a još nije započeo i zasad nemamo saznanja kad će započeti – naglasio je.  

Pojašnjava da je Inventarna lista nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i preduslov je za njihovu nominaciju na UNESCO Reprezentativnu listu.

Penzionisana etnologinja Zemaljskog muzeja BiH Svjetlana Bajić i članica Asocijacije za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa BiH svojevremeno je pripremila izložbu nastalu kao rezultat istraživanja u Gračanici, Banjoj Luci i Tešnju, centrima gdje su se najviše bavili i zadržali izradu čipke – kere za koju su smatrali da treba predložiti za upis na UNESCO-ovu listu.

Kaže da, kad god ima priliku, javno govori o važnosti njegovanja tradicije izrade čipke – kere. Među ostalim, govorila je i u bh. dijaspori da svako ko zna, treba da njeguje tu tradiciju jer je to, kaže, virtuoznost.

Predsjednica Udruženja ‘Gračaničko keranje’ Azemina Ahmedbegović kaže da se čipka-kera, kao neprocjenjiva umjetnička vrijednost u Bosni i Hercegovini u izvornom obliku zadržala u gračaničkom kraju, a opstaje zahvaljujući radu entuzijasta okupljenih u Udruženju ‘Gračaničko keranje’ Gračanica.

Udruženje ‘Gračaničko keranje’ okupilo je žene koje izrađuju keru-čipku i druge ručne radove u namjeri da, uz promociju i podršku društvene odgovornosti, tu vrstu ručnog rada (keranje) zaštite kao značajan zanat.

Podsjeća da su, u okolnostima brzog života i razvoja tehnike, članice Udruženja iznašle mogućnosti da vrijednosti kulturne baštine ne odu u zaborav.

Bilo je, kaže, dosta priznanja i pohvala za njihov rad ‘jer smo okupljale mnoge članice koje su u Udruženju imale priliku da svoj rad istaknu i promoviraju’.

Danas imaju mlade članice koje voljom i znanjem izrađuju nakit i druge suvenire, a privlače pažnju mnogih. Putovali su, kaže, promovirali radove na mnogim mjestima u BiH i inostranstvu.

– Najveći interes za naš rad bio je u inostranstvu. Osjećaj da neko poštuje to što radimo davao nam je snagu, volju da nastavimo – istaknula je.

Predsjednica Ahmedbegović podsjeća da je ‘Gračaničko keranje’ autor i cvijeta ‘Sjećanje’.

– Puno radimo na odgovornosti izrade i distribucije cvijeta ‘Sjećanje’ posebno kad je 11. jul, dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – kazala je.

Kako Ahmedbegović naglašava, Udruženje je svojim radom opravdalo ciljeve ‘ostvarene s nadom da će institucije i svi nadležni koji nose odgovornost našeg društva preuzeti naš entuzijazam u korist svih nas’.

– Najveće blago je kad se vrijednosti koje se vijekovima čuvaju i njeguju, štite od zaborava – kazala je.

Žive, kaže, u nadi da će doći vrijeme kad će, u našem društvu, biti važne i ovakve priče.

– Želja nam je da naša ‘kera’ dobije certifikat UNESCO-a, kao što je to u Banjoj Luci dobio ‘Zmijanjski vez’. Smatramo da naša ‘kera-čipka’ ima vrijednosti koje zaslužuju isto – naglasila je predsjednica Udruženja ‘Gračaničko keranje’ Azemina Ahmedbegović.

Udruženje ‘Gračaničko keranje’ osnovano je 2006. godine s ciljem zaštite tradicionalne rukotvorine keranja, kao jednog od najstarijih zanata na području općine Gračanica kao i Bosne i Hercegovine.

Od 12 elemenata s Inventarne liste nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine tri se već nalaze na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine od značaja za čovječanstvo. Zmijanjski vez upisan je 2014., Konjičko drvorezbarstvo 2017., Branje trave Ive na Ozrenu 2018., a u toku je evaluacija četvrtog elementa nominiranog od Bosne i Hercegovine, Kupreška kosidba.

Određeni element može biti skinuti s Reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine od značaja za čovječanstvo u slučaju kad se utvrdi da više ne zadovoljava jedan ili više kriterija prema kojima je element upisan na listu.