Tegeltija sam sebe imenovao u Komisiju za izbor članova CIK-a

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija imenovan je za člana Komisije za izbor članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, saznaje Žurnal. Odluka je donesena 17. februara ove godine.

„Za članove Komisije za izbor i imenovanje članova CIK-a iz reda članova VSTV-a BiH imenuju se: Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a BiH i Berina Alihodžić, članica VSTV-a BiH“, piše u Odluci koju je potpisao – Milan Tegeltija.

Time su kadrovi Milorada Dodika i Dragana Čovića dobili apsolutnu većinu u Komisiji koja bi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebala dostaviti prijedloge za imenovanje pet novih članova Centralne izborne komisije BiH. Osim Tegeltije i njemu odane Berine Alihodžić, u Komisiji za izbor članova CIK-a još su – Borjana Krišto (HDZ BiH) Nebojša Radmanović (SNSD), Safet Softić (SDA), te predstavnici CIK-a Irena Hadžiabdić i Stjepan Mikić.

Podsjećamo, pet od ukupno sedam članova CIK-a nalazi se van mandata. U pitanju su dva bošnjačka mjesta – Suad Arnautović i Ahmed Šantić, dva srpska – Novak Božičković i Branko Petrić, te jedno hrvatsko mjesto na kojem se nalazi Stjepan Mikić. Petrić i Božičković su kadrovi SNSD-a, Šantić je kadar SDP-a, Arnautović SDA, dok je Stjepan Mikić čak bio i aktivni član Hrvatske demokratske zajednice BiH. Ukoliko ove partije zadrže pozicije u CIK-u,  Milorad Dodik i Dragan Čović će i naredna dva izborna ciklusa imati apsolutnu kontrolu nad izbornim procesom u Bosni i Hercegovini. Stoga su SNSD i HDZ u Komisiju za izbor članova CIK-a imenovali sebi najodanije ljude.

Milan Tegeltija je, dakle, član Komisije u ime Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. On se u četvrtak odazvao pozivu Milorada Dodika, te je bio na skupu svih srpskih kadrova u Istočnom Sarajevu, a nakon sastanka imao je i kraći susret sa liderom SNSD-a.

Berina Alihodžić je članica VSTV-a i kantonalna tužiteljica u Sarajevu. Ona je diciplinski kažnjavana zbog propusta u radu, a najmanje tri člana njene uže porodice su nosioci pravosudnih funkcija. Bila je članica Disciplinske komisije koja je odbacila tužbu protiv Milana Tegeltije u slučaju potkivanje. Uživa veliko povjerenje predsjednika VSTV-a i na sjednicama Vijeća uglavnom podržava njegove stavove.

Borjana Krišto je jedna od najbližih saradnica Dragana Čovića i zadužena je za kontrolu pravosuđa i izbornog procesa.

Nebojša Radmanović je kadar SNSD-a i on bi trebao odlučivati ko će od srpskih kadrova biti predložen u Centralnu izbornu komisiju BiH. Njegov favorit je, prema informacijama Žurnala, aktualni predsjednik CIK-a Branko Petrić koji je, također, bio na skupu Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu.

Stjepan Mikić je u Komisiju imenovan kao član CIK-a. Iako je u septembru 2017. godine ispunio uslove za penziju nikad nije razriješen. Mikić bi, dakle, trebao odlučivati o tome ko će ga naslijediti u CIK-u. O kakvom se kadru radi najbolje pokazuje odluka OHR-a iz 1998. godine kojom je Mikiću zabranjeno učestvovanje na izborima. Tada je bio kadar HDZ-a BiH.

Irena Hadžiabdić je druga članica Komisije u ime CIK-a. Formalno dolazi iz reda Ostalih, a za njeno imenovanje je najzaslužniji bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović. Ipak, tokom svog mandata Hadžiabdićeva je uglavnom blisko sarađivala sa aktualnim predsjednikom CIK-a Brankom Petrićem. Osim toga,  sarađivala je i sa ruskom Centralom izbornom komisijom. Bila je posmatrač na predsjedničkimizborima u Rusiji i, kako je kazala, „nije vidjela nikakve prevare“. Ruska Federacija joj je čestitala na dobro provedenim izborima 2018. godine.

Safet Softić kadar je SDA i poslanik u Predstavničkom domu BiH. U skladu sa politikom svoje stranke, on će se isključivo brinuti o budućim bošnjačkim kadrovima CIK-a, što znači da će SDA, tu tom slučaju, kontrolu nad jednom od ključnih institucija Bosne i Hercegovine prepustiti dvojcu Čović-Dodik.

Centralna izborna komisija BiH odlučuje većinom glasova. Dakle, dovoljno je da četiri člana CIK-a, bez obzira na etničku i entitetsku pripadnost, glasaju za neku odluku da bi ona stupila na snagu. To znači da četiri člana CIK-a imaju apsolutnu kontrolu nad izbornim procesom što podrazumijeva- imenovanje općinskih izbornih komisija, biračkih odbora, donošenje odluka o izboru firmi koje će štampati listiće, ali i raspoređivanje i broj delegata koji bi iz kantonalnih skupština trebali biti imenovani u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim toga, CIK će ove godine, vjerovatno, odlučiti i o načinu izbora gradonačelnika Mostara, jer je Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu dao rok bh. vlastima da do kraja aprila pronađu rješenje za mostarske izbore. Budu li Čović i Dodik imali većinu u CIK-u, u Mostaru će se glasati po principu – jedan čovjek – jedan glas, što je rješenje koje u ovom slučaju ide u korist Dragana Čovića.

No, ova situacija se može izbjeći jednostavom računicom. Prema zakonu, samo Predstavnilčki dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bira članove CIK-a. Dom naroda nema nikakvu ulogu, što znači da se članovi CIK-a mogu izabrati bez glasova SNSD-a i HDZ-a BiH. Entitetska većina postoji, jer SDS i PDP u Predstavničkom domu imaju četiri zastupnika, što u zbiru sa Adilom Osmanovićem donosi pet glasova iz Republike srpske, koliko je potrebno da bi neka odluka bila izglasana. Osim toga, postoji i prosta većina, pod uslovom da pored PDP-a i SDS-a, sa izbor članova CIK-a glasaju SDA, DF, Naša stranka, SBB i SDP. Glasovi Dragana Čovića i Milorada Dodika u tom slučaju ne bi bili potrebni i to bi značilo da je taj proruski dvojac izgubio kontrolu nad jednom od ključnih institucija iz koje su do sada crpili svoju političku moć. Za ovakav scenarij čak nije potrebna ni Komisija za izbor članova CIK-a.

„U skladu sa svojom procedurom,Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenuje članove CIK-a sa liste kandidata. Ako se ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PS BiH u roku od 30 dana prije isteka mandata članova CIK-a, Predstavnički dom PS BiH predlaže i imenuje članove CIK-a“, navedeno je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da se pet članova CIK-a nalazi van mandata od novembra prošle godine, te da Parlamentu nije dostavljena nikakva lista, Predstavnički dom BiH bi već narednoj sjednici mogao imenovati pet članova CIK-a. Za to nisu potrebni glasovi ni Dodika ni Čovića, ali jesu glasovi Bakira Izetbegovića koji u konkretnom slučaju ima šansu da dokaže da njegova priča o patriotizmu nije isprazna. Ne uradi li to, Izetbegović i SDA će sudbinu države Bosne i Hercegovine svjesno prepustiti proruskoj koaliciji Dodik-Čović – piše Žurnal.