U Zemaljskom muzeju izložba ‘Stoljeće Pave Anđelića’

U Zemaljskom muzeju izložba ‘Stoljeće Pave Anđelića’

Povodom obilježavanja 100 godina od rođenja Pave Anđelića,  danas je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu svečano otvorena izložba pod nazivom „Stoljeće Pave Anđelića“.

Kustosica Zemaljskog muzeja i jedna od autorica izložbe Lejla Bečar je kazala da je izložba autorski rad kustosice Adise Lepić i nje, napomenuvši da je to njihova prva zajednička izložba.

Po njenim riječima, izložba je dokumentarnog karaktera, odnosno predstavlja život Pave Anđelića, najviše se fokusirajući na njegov radni vijek u Zemaljskom muzeju. Organizirana je povodom 100 godina od njegovog rođenja .      

– Može se smatrati i izložbom koja je u čast 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine – navela je Bečar.   

Kazala je da se izložba sastoji uglavnom od arhivskih dukumenata, Anđelićevih ličnih dokumenata, kao i arheoloških predmeta koje je on našao prilikom istraživanja najbitnijh lokaliteta srednjovjekovne bosanskohercegovačke historije.

– Željele smo da prikažemo plodnost Pave kao naučnika, a u isto vrijeme i njegovu privatnu stranu, odnosno Pavu Anđelića kao oca, kao muža, kao brata, jer je bio izuzetno kompletna ličnost. Velika nam je čast što smo bile u prilici da se detaljno bavimo njegovim radom – kazala je Bečar.

Po njenim riječima, Anđelić je radio u „zlatno doba“ Zemaljskog muzeja, „u vremenu kada je sve funkcioniralo, kada se Bobovac mogao iskopavati 10 godina, kada su se mogle isfinansirati  stalne izložbe, stalni naučni rad“.

– Bio je izuzetno plodan naučnik. Nadam se da će ova izložba na dostojanstven način prikazati njegov život i doprinos bh. nauci – navela je Bečar.

Kaže da je najveći doprinos Pave Anđelića istraživanje heraldike, odnosno grbova, ali isto tako i istraživanje samog Bobovca.

– Taj zlatni period o kojem pričamo su neke 70-te godine otprilike, kada je jako puno stručnjaka radilo, kada je Muzej radio u punom kapacitetu i kada se radilo puno više terena, i to uporednih terena – napomenula je Bečar.

Druga autorica izložbe, kustosica Zemaljskog muzeja Adisa Lepić je kazala da je za jednog  arheologa teško reći i izdvojiti šta je to najzanimljivije, kada radi i bavi se djelom i likom jednog ovako velikog, izuzetnog naučnika kakav je bio Anđelić.

– Svaki dokument, svaki izvor informacija, svaka fotografija, svaki predmet koji je on istražio, iskopao i donio u Zemaljski muzej i obradio predstavlja posebnu važnost. Mi svi uvijek akcenat najviše stavljamo na Bobovac i Kraljevu Sutjesku, pa mogu reći da sam najviše vezana za taj dio, ali nezahvalno je da se izdvaja bilo šta od toga – istaknula je Lepić.

Po njenim riječima, Anđelić je inspiracija već godinama, od kada su izašli prvi njegovi veliki naučni radovi, kada je završilo njegovo desetogodišnje istraživanje Bobovca pa nadalje, on postaje ogromna inspiracija za sve arheologe, historičare, historičare umjetonosti, za sve ljubitelje srednjovjekovne bosanskohercegovačke prošlosti.

Sin Pave Anđelića, Branimir Anđelić  je kazao da se osjeća ponosno da  je jedna mlada generacija arheologa prepoznala vrijednosti i rad njegovog oca, te i „35 godina poslije njegove smrti još uvijek njegovo djelo kruži u tim naučnim arheološkim krugovima, pogotovo svega što je vezano za srednjovjekovnu Bosnu, dinastiju Kotromaniće, kraljevske srednjovijekovne gradove u našoj zemlji“.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je FNA_119190.jpg

– Zahvalan sam autoricama izložbe koje su napravile ovako lijepu i sadržajnu izložbu – kazao je Branimir Anđelić.

Prisjećajući se svoga oca, kazao je da je on bi veliki istraživač, humanista, naučnik, „volio je ljude, volio je svoju zemlju, volio je svoj posao, volio je muzej i naravno Kotromaniće“.

– To mu je bila i uža specijalnost, a i jednostavno ljubav je imao prema tom svom poslu. Mi smo bili ‘muzejska djeca’, išli smo na praktično sva arheološka iskopavanja sa njim tako da smo rasli sa njegovim knjigama, učili puno o tome, o našoj istoriji, o otkrićima, o srednjem vijeku – navodi Branimir Anđelić.

Izložba će u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu biti otvorena najmanje mjesec dana. Nakon toga bi trebala biti postavljena u Konjicu, rodnom mjestu Pave Anđelića, a nakon toga u Kaknju gdje je proveo veliki dio svoga rada, radeći Bobovac i Kraljevu Sutjesku.

Previous Dvije hiljade učesnika u defileu povodom Dana nezavisnosti BiH i Dana Blagaja
Next Mehmedović o nepotističkom skandalu u stranci: NE U MOJE IME!

You might also like

NASLIJEĐE

Perzijski jezik – dio bosanske kulturne baštine

  Perzijski jezik i iranska kultura u posljednje vrijeme sve više su prisutni na području zemalja bivše Jugoslavije. To se posebno odnosi na područje Bosne i Hercegovine, koje je u

KNJIŽEVNOST

Posthumno promovirana knjiga “Kulin, veliki ban Bosne” prof. Saliha Jalimama

Posthumnom promocijom knjige zeničkog profesora dr. sc. Saliha Jalimama pod nazivom „Kulin, veliki ban Bosne“, okončana je ovogodišnja manifestacija obilježavanja 830. godišnjice objave Povelje Kulina bana, čiji su pokrovitelji bili

KULTURA I UMJETNOST

Brian Eno izložbom “77 Million Paintings” vraća Sarajevo na kulturne mape svijeta

  Veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, Brian Eno, vratio se Sarajevu! S najljepšim poklonom – izložbom “77 Million Paintings” (“77 miliona slika”), čija pretpremijera je danas, uz veliko interesovanje javnosti,