Obnovljena zgrada i Velika koncertna dvorana Bosanskog kulturnog centra Sarajevo

Obnovljena zgrada i Velika koncertna dvorana Bosanskog kulturnog centra Sarajevo

Povodom obilježavanja 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine svečano je predstavljena obnovljena zgrada i Velika koncertna dvorana JU „Bosanski kulturni centar KS“.

Publika i brojni uvaženi gosti koji su prisustvovali ovom događaju imali su priliku da poslušaju koncert pod nazivom „Sevdah orient express – polazna stanica BKC“ koji je pripremljen upravo za ovu priliku.

Orkestar „Sevdah orient express – polazna stanica BKC“ čine profesori i asistenti Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. U pitanju je Gudački orkestar “Strings Attached Sinfonietta” koji je sastavljen od petnaest članova, pod rukovodstvom Belme Alić, a koji je za ovu priliku proširen sa duvačkom sekcijom od četiri člana, te sa muzičarima koji su svirali na: klaviru, bubnju, perkusijama, električnoj i bas gitari. Vokalni solisti na koncertu su bili: Elvir Bandić, Nikolina Vujić, Amila Heralić i Muhamed Softić. Orkestrom je dirigovao Nenad Tešić. Specijalni gosti koncerta su bili članovi hora BKC iz Prijedora, koji broji četrdeset članova, a nastupili su pod dirigentskom palicom Alme Karabeg. Orkestar je izveo deset sevdah kompozicija koje su djelimično prearanžirane u jazz maniru, ali su i dalje zadržale svoj prepoznatljivi izvorni melos. Aranžmane potpisuje Elvir Bandić, dok je režijom i produkcijom koncerta rukovodio Eldar Muhić.

Fotografija korisnika/ce Bosanski kulturni centar KS.

Izgradnja nekadašnjeg sefardskog hrama, a današnje zgrade BKC-a započela je davne 1926., a završena je 1930. godine. Izgled ove monumentalne građevine, čiji vrh krasi kupola, je ideja arhitekte Rudolfa Lubinskog, koji je projektovao u maorskom stilu. U to vrijeme zgrada je bila najveći sefardski hram u Europi. Arhitektonski izgled velike dorane BKC-a kakav danas poznajemo nastaje po završetku Drugog svjetskog rata, kada Jevrejska općina poklanja zgradu Hrama gradu Sarajevu u svrhu organizovanja kulturnih dešavanja. U tu svrhu, 1965. godine, arhitekta Ivan Štraus dobija zadatak da obnovi stari Templ i prilagodi ga trenutnim potrebama grada. Štraus zgradu hrama preuređuje u Radnički univerzitet „Đuro Đaković“, te kreira salu sa najboljom akustikom na prostoru bivše Jugoslavije. Dvorana sa kapacitetom od 854 mjesta za sjedenje je obložena posebnim drvetom iz Australije, za koje danas kažu da nema cijenu. Također, podignut je plafon kako bi se akustičnost prostora dovela do maksimuma. S obzirom da je zadnja adaptacija rađena još davne 1965., te da dugi niz godina nije bilo velikih ulaganja, menadžment BKC-a pokrenuo je ideju o obnavljanju dvorane, kako bi se sačuvala njena baštinska i historijska vrijednost, te kako bi zabljesnula novim sjajem. U isto vrijeme, namjera je bila zadržati savremenost i funkcionalnost prostora, kako bi se u njemu mogli odvijati svi vidovi kulturnih dešavanja.

Opsežni radovi na potpunoj rekonstrukciji Velike koncertne dvorane, koju mnogi smatraju za jedno od najjepših kultrunih zdanja u Sarajevu, počeli su krajem oktobra 2019. god. Riječ je o zahtjevnom i iznimno važnom poslu koji je između ostalog obuhvatao sanaciju bine i gledališta. Radovi su uključivali zamjenu donjeg dijela drvenog okvira pozornice, kompletnu zamjenu drvenog poda pozornice, te plišanih kulisa i scenskih zavjesa. Nakon ove obnove pozornica se širi prema gledateljima. Produžena je u polukružni oblik i spuštena na niži nivo, te je tako bliža i preglednija publici u gledalištu. Na taj način se dobilo dodatnih 25 kvadratnih metara korisnog prostora. Popravkom i sanacijom bine u velikoj dvorani BKC-a, poboljšani su uvjeti za izvođenje svih vrsta umjetnosti, sada na pozornici sa značajno povećanom površinom i u novom izdanju. Također, u okviru restauracije, u dvorani su zamijenjeni dotrajali podovi, a ugradnjom novih podnih obloga u velikoj dvorani BKC-a su poboljšani sigurnosni uvjeti, kao i akustični i vizuelni doživljaj posjetilaca u gledalištu.

Fotografija korisnika/ce Bosanski kulturni centar KS.


Posebna pažnja prilikom restauracije je posvećena prostoru namijenjenom gledateljstvu. Stolice u gledalištu su popravljene i presvučene novom plišanom tkaninom. Obloga od pliša na vanjskoj strani sjedišta daje nov estetski izgled, ali osigurava i upijanje zvuka. To znači i manje neželjenog odjeka, a time govor i muzika postaju razumljiviji. Dotrajalost sjedišta u dvorani usljed dugogodišnje upotrebe uticala je na kompletan ugođaj koji su posjetioci imali tokom prisustvovanja različitim programima. Restauracijom sjedišta u gledalištu publici je ponuđen ugodniji boravak u prostoru velike dvorane koja je sada dobila još reprezentativniji izgled.

Kako bi doživljaj posjetilaca bio potpun, u okviru restauracije, u velikoj dvorani će uskoro biti postavljen i novi razglasni sistem najnovije generacije, kao i savremena rasvjetna oprema. Uz pomoć ovih uređaja zvučna i svjetlosna slika koju će publika dobiti sa pozornice bit će podignuta na jedan veći i još profesionalniji nivo.
Zahvaljući svemu nabrojanom, ovom restauracijom će u konačnici biti ispunjeni temeljni zahtjevi svake dvorane, a to su: dobar zvuk, prekrasan pogled i preglednost, te udobno sjedenje.


Sredstva za ove radove su obezbijeđena putem Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a ukupna vrijednost iznosi 127.000 KM.

Previous 'Bosna da prostiš jedna zemlja imade'
Next Na listi najbrže rastućih kompanija u Evropi prvi put i jedna bosanska firma

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Festival kulture ‘Slovo Gorčina’ slavi pet decenija od osnivanja

Festival kulture “Slovo Gorčina”, koji u ovoj godini obilježava 50 godina od osnivanja, bit će održan od 30. jula do 1. augusta, a tim će povodom biti publicirana monografija “50

OTPOR BOSNE

Novi Grad: Premijerno prikazan dokumentarni film “Operacija Vlašić”

U multimedijalnoj sali Općine Novi Grad Sarajevo, u ponedjeljak, 21. marta, u 18 sati, premijerno je prikazan igrano – dokumentarni film “Operacija Vlašić”, autora Enesa Hotića. Operacija “Vlašić” odnosi se

KULTURA I UMJETNOST

Rukopisna zbirka GHB naše je pamćenje u posljednjih 500 godina

  Upis u registar Memorija svijeta UNESCO-a Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke još jedan je doprinos njenoj afirmaciji kao depozitoriju bošnjačkog pamćenja na ovim prostorima, jer ona predstavlja zaista naše