Toronto: Predstavnici bosanskohercegovačkih organizacija ugostili Komšića

Toronto: Predstavnici bosanskohercegovačkih organizacija ugostili Komšića

Ideja Bosne i Hercegovine i kanadski Kulturni mozaik, su nositelji koncepta koegzistencije kontinuiteta i promjene u ljudskoj historiji. To je najvažnija odrednica bosanskog i kanadskog pogleda na svijet, čija je sposobnost da prihvati kontinuitet tradicije s mogućim promjenama kroz historiju.

U Torontu je u izvanrednoj atmosferi održana Svečana Akademija u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, gdje je specijalni gost bio predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić, čija je posjeta Torontu ujedno i prva zvanična posjeta jednog bosanskohercegovačkog državnika Kanadi, što joj dakako daje i poseban značaj .

Naravno da to mnogi Kanađani bosanskohercegovačkog porijekla jako puno cijene i poštuju, te su gospodina Komšića nagradili dugotrajnim aplauzom.

Ideja Bosne i Hercegovine i kanadski Kulturni mozaik, su nositelji koncepta koegzistencije kontinuiteta i promjene u ljudskoj historiji. To je najvažnija odrednica bosanskog i kanadskog pogleda na svijet. Njegova sposobnost je da prihvati osnovni kontinuitet tradicije s mogućim promjenama kroz historiju. Jer ljudi se moraju međusobno prihvatati i uvažavati, bez obzira na različitosti. Bog je htio da ljudi i narodi na ovome svijetu budu različiti u svojoj vjeri i svojim nacijama tako da se jedni s drugima mogu takmičiti u činjenju dobra. Nada je u traženju vlastitog mira u sličnostima različitosti. Treba prepoznati blagoslov pluralizma i podržati jedinstvo u različitosti čovječanstva” , poručila je Mostarka Medina Peco na samom otvaranju svečane Akademije, inače aktivistkinja bosanskohercegovačke zajednice u Torontu, i kakao kaže, ponosna Bosanka, i dodala:

Nije lahko imati svoju državu, a posebno ako se ta ista, Bosna i Hercegovina zove. Zato okupimo se oko riječi BiH koja simbolizuje državu sjajnog ljudskog umijeća, sklada i ljepote. Ma gdje bili svjedočimo BiH kao darovanu misao o susretu sa drugim i drukčijim, sudaru i prožimanju civilizacija sa Istoka i Zapada. Okupimo se oko uzvišenog mjesta zajedničke sudbine bosanskohercegovackih ljudi”.

Gospodin Komšić, predsjednik Predsjedništva BiH, se u svom kratkom i konciznom obraćanju dotakao značaja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine kao “najvažnijeg dana u novijoj bh historiji” i “dana postavljanja temelja građanske države”, i to kroz prizmu trenutnih dešavanja u regionu. Ukratko se zahvalio i Kanadi na njenoj pomoći i angažmanu u očuvanje bosanskohercegovačke države, njenog državnog i teritorijalnog integriteta.

Pored gospodina Komšića ovoj Svečanoj Akadeji su prisustvovali i uvaženi gosti iz bosanskohercegovačke diplomatije – gospoda Sven Alkalaj,  Ambasador BiH pri UN i Haris Hrle, bivši Ambasador BiH u SAD i bivši savjetnik u bosanskohercegovačkoj ambasadi u Ottawi, kao i Muftija Islamske Zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike Sabahudin Ćeman, te predstavnici hrvatske i srpske dijaspore u Kanadi, predstavnici Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, kao i predstavnici vjerskih zajednica Toronta.

Gospoda Sven Akalaj, Haris Hrle i Emir Ramić su se u svojim prigodnim govorima također osvrnuli na sam Referendum 1992.godine i njegov historijski značaj za državu Bosnu i Hercegovinu, kao i značaj Dana nezavisnosti BiH u “postreferendumskom” periodu, za sve bosanskohercegovačke patriote koji Bosnu i Hercegovinu još uvijek smatraju i doživljavaju svojom domovinom.

Ispred mnogobrojnog hrvatskog iseljeništva u Torontu i regiji skupu se obratio Davor Jurovicki iz Mostara, dokazani bosanskohercegovački domoljub i uspješni biznismen, a ispred Upravnog Odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, nacionalne organizacije američkih i kanadskih Bošnjaka, koja ove godine slavi 20 godina rada, govorio je Murat Muratović iz St.Louisa, inače rođeni Zvorničanin.

Program Akademije su uveličali i članovi folklornog ansambla Bosanskohercegovčkog kulturnog centra Toronto (BHKC), koji su sa par “folklornih numera” predstavili kolorit i ljepotu bosanskohercegovačke kulturne baštine i tradicije, a Emir Cerić i Žute Dunje su sa prigodnim kulturno zabavnim programom, specijalno pripremljenim za ovu priliku, upotpunili “štimung” i doprinijeli da ova Svečana Akademija, posvećena Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ostane u nazaboravu i dugom sjećanje svima koji su joj prisustvovali.

Medina je na kraju poručila – “Glas Bosne i Hercegovine se očito čuje i u Kanadi, i mi smo sretni što pored naše drage BiH imamo i Kanadu kao državu, ali domovina je samo jedna i mi moramo mnogo više raditi na uzdizanju svijesti o BiH kao našoj državi-domovini i svijesti o bosanskohercegovačkim državnim i društvenim vrijednostima”.

Inače ova Akademija je organizovana u saradnji sa skoro svim organizacijama i zajednicama južnog Ontaria, koje okupljaju Kanađane bosanskohercegovačkog porijekla i uz učešće velikog broja volontera i podršku lokalnih biznisa i uspješnih poslovnih ljudi.

Napominjemo da se posjeta predsjednika Predsjedništva BiH Kanadi nastavlja u ponedeljak službenom državnom posjetom Ottawi, gdje bi se gospodina Željko Komšić trebao sastati sa Premijerom Kanade Justinom Trudoom i još nekim zvaničnicima kanadske vlade i Parlamenta, piše bhraja.ca.

Previous Bajević uputio poziv Zmajevima za baraž: Imamo ogromnu ambiciju da se plasiramo na EP
Next Međugorje: poduzetnici ogorčeni ‘pompom’ oko virusa kažu da je i u ratu bilo više gostiju

You might also like

NAŠI LJUDI

Dani, Bosanske pite u banatskoj ravnici…

Preko 70. godina od kada se Bosanska krompiruša primila u ravnici Vojvodine… Tradicionalno se jednom u godini probaju specijaliteti zavičaja kojim se obelježava 70. godina od dolaska kolonista iz Bosne

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Ervin Sejdić: Izumili smo uređaj za otkrivanje THC-a u dahu

Prvi Bosanac, dobitnik prestižne nagrade za mlade naučnike dodijeljene od strane bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, prof. dr. Ervin Sejdić, jedan od mnogih stručnjaka koji su podijelili svoja iskustva na

NAŠI LJUDI

Kukeš, najsjeverniji albanski grad: Bosna i Hercegovina je mnogima druga domovina

Do Kukeša (alb. Kukës), najsjevernijeg i ekonomski slabo razvijenog grada, centra istoimene oblasti u Albaniji, od kosovskog Prizrena se stiže, novim autoputem koji vodi do Tirane, za nepuni sat vremena.