Ukopan u Milima: Godišnjica smrti bana i prvog kralja Bosne – Tvrtka I

Ukopan u Milima: Godišnjica smrti bana i prvog kralja Bosne – Tvrtka I

Oko 10. marta 1391. godine umro je prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić.

Kao ban bio je na bosanskom prijestolju od 1353-1377, dok je kraljevao u periodu 1377-1391. U njegovo vrijeme Bosna je bila na vrhuncu svoje moći.

Godine 1377. Tvrtko I je krunisan za prvog kralja Bosne te susjednih naroda i zemalja.

Kako ističe historičarka N. Klaić: ipak se Tvrtkova Bosna mogla pohvaliti da je najzad njezin najveći sin nosio na glavi nekoliko kruna!

U historijskoj literaturi ne postoji jedinstveno mišljenje o mjestu krunisanja kralja Tvrtka.

P. Anđelić, razmatrajući sve poznate podatke o Milima, postavlja tezu da kao snažan politički i kultni centar (u obližnjim Moštrama nalazilo se sjedište bosanskih krstjana), uz idealan geografski položaj, Mile postaju i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva. Stoga, uz razmatranje svih političkih i crkvenih prilika, kao i na bazi spomenutih arheoloških otkrića (Anđelić, 238-239), te studija sfragistike i numizmatike, u najnovije vrijeme je iznesena  teza da “mitropolit  manastira Mileševo i njegovi monasi”, kako se navodi kod Orbinija, koji su okrunili Tvrtka I, mogu biti samo “pravi gospodin episkop Crkve bosanske i bosanski krstjani” (Lovrenović, 1999, 235).

Kao što vidimo, mjesto Mili izuzetno je značajno u bosanskoj historiji i predstavlja središte bosanske države, posebno u 14. vijeku. Uz obližnje Moštre i Bosniće taj je prostor u srednjem vijeku najvjerovatnije nazivan Bosna.

Prvi put se spominju u povelji Bele IV iz 1244. godine kao posjed Bosanske biskupije.

Jedan od bosanskih dokumenata u kojima se pominje ovo mjesto je i onaj iz 1354. godine. Ban Tvrtko i njegova mati su posebnom poveljom, izdatoj u Milima, potvrdili knezu Vlatku Vukosaviću sve posjede koje je držao za vrijeme bana Stjepana.

I kda bi stank na Mileh vse zemle Bosne i Dolnih krai i Zagori i Hlmske zemle!prisegla e bana mati i ne sin gospodinban Tvrtko, dumanadesete dobrih Bošnan… – piše dijak Dražeslav 1354.

– U Milima, pored prvog bosanskog kralja Tvtka I., pokopan je i njegov stric ban Stjepan II Kotromanić. Jedan od najistaknutijih predmeta pronađenih na Milima je kraljevski plašt otkriven prilikom prvih arheoloških istraživanja i otkrića kraljevske grobnice 1909. godine. Prošiven zlatnim nitima, plašt je nosio grb dinastije Kotromanića i pokrivao je grobnicu prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića (1377. – 1391.).

Nažalost, sudbina kraljevskog stećka još uvijek je nepoznata javnosti.

-Za vrijeme Tvrtkovog vladanja kovan je prvi bosanski zlatni novac. Radi se o tzv. jubilarnom zlatniku koji je, vjerovatno, iskovan u čast njegovog krunisanja. Zbog svoje veličine i ljepote zauzimao je posebno mjesto u evropskoj srednjovjekovnoj numizmatici.

zavicajni_muzej_visoko
Replika zlatnika u Zavičajnom muzeju u Visokom (autor: Miloš Popović)

Hiža u Milama, Mak Didar

Djedovska tu hiža bi stvorena
Krepča da krepost
U srcima
Ostane

Pa neka je zato vazda otvorena
Za doste drage
I velikane
Srčane

Za sve pod nebom dobre ljude
I za sve dobre
Bošnjane

Za sve vojnike u velikoj vojni
Što vojuje se
Protiv
Vojne

I raznih drugih golemih zala
I inih silnih
I sitnih
Zlica

Za sve one što u vijeku bježe
Iz svoje hiže
Koja im se
Ožeže

Iz širokog ognjenog kruga
U kojima zapaljene
Lomače
Leže

Ispod visokih krvnikovih vješala
I križnih
I kužnih

Za sve one koji se opekoše
Jer k suncu dalekom
I velikom
Teže

Za sve one što pravu riječ
U pravi čas
Rekoše

I na stazi krvavog ishoda
Što ruku im
Otsjekoše

Za riječ da hljeb je hljeb
Da vino je vino
A voda da je
Voda

Za one kojima su meso smudili
I ognjenim pečatom
Čist obraz
Žigosali

Oni koji se vazda pozivaju
Ne samo na zakone zakonika
Nego i na zakone
Milosti
Božije

Za one kojima su jedini jezik
U grlu iščupali
Jer datu riječ
Nijesu
Odali

Za one koji su bez suda osuđeni
Da umru na repovima konja
Između dva crna klika
Dvojice crnih
Konjika

Neka je ova djedovska kuća
Vazda i širom
Otvorena

Za one koje su sa svetih oltara
Provanse i Lombardije
Zare i Rasije
I Arkadije
Proklinjali

U omami teškog tamjana
U bornome zboru
Krstova i
Mačeva

U tome gorkome koru
Riječi od Kuzme
I od Damjana

Za one koji su trikleto kleli
Jer još ih nisu
U svome mlinu
Samljeli

Neka je djedovska velika kuća
Uvijek i širom
Otvorena

Za one koji nikada ne mare
Za starostavne
Ni za nove
Care

Koji ne mare za kralje
Niti za bane
Ni bojare

Za njihova moćna blaga
Za dukate zlate
Za dinare
Za te
Zle
Pare

Neka je otvorena za sve ljude
Što mitnice ne minu
Al mitničare
Ne mite

Nego ih uvijek jasno i javno
I ruže
I kude

Neka su vrata djedovske hiže
Širom otvorena

Za one što na mučnom ročištu
Znaju za riječ
Blagu i
Čistu

Za riječi koje su jednako dane
Za one daleke i neznane
Kao za one uz skute
Što su nam
Bliže

Za one hude što život bez jala žive
A život im se
Povazdan
Ruga

Neka je otvorena za neznanog brata
I neznanog
Druga

Za one koji u tmici svoje tamnice
U čami svog čamovog tijela
Zbog toga pate

Žudeći da slovo ono bude
Za svekolike
Ljude

Da se svi oni konačno
Sa tim slovom
Zbrate

Neka je djedovska hiža
Širom otvorena
Posvunoć i
Povazdan

Za onog što davno je već pošao
I sada po tmuši gazi
Veoma trudan
Iz daleka

Al zna da stići će jednom budan
Tamo gdje
Nekto ga
Čeka

Neka je zato djedovska hiža
Otvorena
Širom

A ako li kto ta vrata kreposti
U sebeljublju svom
Nenadno
Zatvori

Neka se hiža djedovska do temelja
Sori i sruši
U mojoj
Duši

U obor čađavi neka se obori
Neka se u gar goli
I pepeo crni
Neka se
U veliko ništa
Neka se
Satvori

Neka se u njoj
Kao u satanskom logu
Izlegu skorpije i zmije

(Oprostite svi vi
koji ste kleti i prokleti
Na ovoj kletvi kletvenika

Ali hiža djedovska
Bez milog gosta i dosta
Hiža moja ni hiža tvoja
Nit hiža djedovska više nije)

Previous Reisu-l-ulema darovao sedmo dijete porodice Subašić
Next Zabranjen ulazak državljanima Italije, Kine, Južne Koreje i Irana

You might also like

HISTORIJA

Dokument bitan za državnost Bosne i Hercegovine: U Zenici obilježena godišnjica potpisivanja Bilinopoljske izjave (Foto)

Udruženje građana Forum građana Zenica obilježio je danas godišnjicu Bilinopoljske izjave, potpisane na današnji dan 1203. godine na Bilinom polju u Zenici. Bilinopoljska izjava dokument je u kojem se bosanski

HISTORIJA

ORIGINALNI PORTRET HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA

O Husein-kapetanu Gradaščeviću je napisano mnogo, ali njegov lik možemo vidjeti na svega nekoliko crteža. Najčesći komentari se mogu svesti na prikazivanje njegovog lika kao čovjeka koji puno starije izgleda

NAŠI DANI

Bosanski vladari su vladali Srbijom; nikad nijedan srpski vladar nije vladao Bosnom

Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić održao je zanimljivo predavanje u Tuzli povodom Dana nezavisnosti naše zemlje. Kurtćehajić se osvrnuo na minule vijekove bosanske historije, ali i prokomentarisao današnju situaciju u