Antun Hangi o pranju, kupanju i još nekim običajima kod Bošnjaka

Antun Hangi o pranju, kupanju i još nekim običajima kod Bošnjaka

Kada naš musliman u jutro ustane, umiva se iz ibrika. Ibrici su posude iz bakra ili mjedi sa použim grlom. U ibricima drže oni vodu za piće, umivanje i uzimanje abdesta.

Siromašniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam ili mu lijeva žena ili koje dijete. Bogatiji ima slugu, koji u jednoj ruci drži ibrik, a u drugoj legenj, plitku posudu od bakra ili cina, sličnu lavoiru, pa dok gospodar pere ruke i lica, drži mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teče. Sluga ima na ramenu peškir, pa kada se je gospodar umio, uzme peškir slugi s ramena i tare ruke. Dok se pere čući on i sluga mu.

Čučanje je ne samo u muslimana, nego i u svih Bošnjaka, uopće vrlo u običaju, pa sastanu li se dvojica, trojica ili više njih na ulici, u polju ili gdje drugdje, gdje nema minderi ni sećija, čučnu oni, pa se tako po sahat, dva i više razgovaraju, a da ih noge ne zabole.


Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i zato ćeš u skoro svima većim mjestima Bosne i Hercegovine naći javna kupališta, koja se također zovu hamami. I u narodnoj pjesmi spominju se više puta hamami, a osobito su lijepe one pjesme, u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblači:

Kad to čula ajkuna divojka,

Uze ibrik i raki safuna,

Ona ode u vruće hamame,

Umivala bilo lice svoje,

Nagizda se što god može bolje.

Antun Hangi, ‘Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini’ – 1907.

Foto: Spomenik Emini iz Šantićeve pjesme, Mostar

(MiruhBosne)

Previous IZ do daljnjeg obustavlja zajedničko obavljanje dnevnih namaza u džematu
Next Volonteri pomažu starijima, kupuju namirnice i lijekove, plaćaju račune...

You might also like

HISTORIJA

Katarina Kosača – od prijestolja do izbjeglištva

  Srednjovjekovna Bosna imala je kraljice, ali ničija sudbina nije postala tako uzvišeno-dramatična i legendarna kao tragedija kćerke hercega Stjepana Vukčića Kosače. I u egzilu kao žena ostala je veličanstvena. I

KULTURA I UMJETNOST

Muhamed Hajdarević : Pisati bosančicom bosanski, barem meni, vrhunac je akademskog nacionalnog ponosa !

  Bosančica je pismo Bosne koju su koristile sve tri naše religijske zajednice i ona je zajedničko dobro naroda Bosne i Hercegovine. Stoga, ovo pismo ima više prava, da tako

KNJIŽEVNOST

Priča o Aladža džamiji iz 1993. godine (Video)

‘Ostaće svijest o pripadanju, o korijenima. Ostaće identitet o čovjeku, pa makar on bio posljednji Bošnjak na svijetu.’ Video: Face TV/TVBiH